Ruski predsjednik Vladimir Putin se tijekom govora na godišnjem forumu Valdajskog kluba obrušio na sankcije uvedene Rusiji nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine.

>> Opširnije

Ruski predsjednik zahvalio je svim sudionicima događaja. Izrazio je nadu da sve ove rasprave imaju smisla i da se teme o kojima se razgovaralo čuju i u drugim zemljama.

Naglasio je da na događaju sudjeluju stručnjaci kojima je suradnja s Moskvom od velike važnosti. Zahvalio im je i dodao da je Rusija uvijek spremna na kontakte

Ruski predsjednik je istaknuo da je pod kontrolom Kijeva u "Donjeckoj Narodnoj Republici" ostalo oko 11 posto teritorija. Napomenuo je kako se govori da će ukrajinske oružane snage tih 11 posto zadržati godinu i pol do dvije godine, ali on je uvjeren da će "oslobađanje" tog područja uslijediti znatno ranije.

Putin je naglasio da kod "oslobađanja teritorija nije riječ o samom zemljištu, već o ljudima". "Ako Zapad prihvati uvjete koji su prihvatljivi Rusiji, onda je doista bolje prekinuti borbe", ustvrdio je.

Optužio je Kijev i njegove zapadne partnere da nemaju želju za prekidom borbi. Naveo je da je neposredno prije održavanja ruskih parlamentarnih izbora stigao prijedlog za nastavak pregovora, no potom su ukrajinske oružane snage izvele masovni napad na Moskovsku oblast.

"Unatoč prijetnjama iz Kijeva, Rusi su stajali u redovima kako bi glasali na izborima", dodao je Putin.

Govoreći o potezima Zapada prema Rusije, poručio je: "Može pogriješiti svatko, ali samo idiot može ustrajati na pogrešci."

Putin se osvrnuo na gospodarsko stanje, odnosno na činjenicu da rastu porezi i cijene. 

"Rusko gospodarstvo pokazuje otpornost, no, naravno, postoje problemi i pitanja koja treba riješiti. Pritom je takva situacija posvuda", istaknuo je.

"Rusija je imala problema s inflacijom, što je bilo povezano s usporavanjem gospodarstva. Ove godine inflacija iznosi oko šest posto, dok je još prošle godine bila veća od deset posto", nastavio je. 

Na pitanje je li došlo vrijeme da članice Vijeća sigurnosti UN-a zajednički istupe i zatraže provedbu reforme organizacije, odgovorio je: "Reforma UN-a moguća je samo uz široki konsenzus." 

"Ako se prethodno ne postigne dogovor o smjerovima u kojima bi se reforma trebala provoditi, od svega toga neće biti ništa", upozorio je. 

"Treba inzistirati na provedbi odredbi Povelje UN-a i zajedničkom rješavanju problema, a ne dopuštati situacije poput one u Jugoslaviji", ponovio je, misleći na NATO-ovo bombardiranje Jugoslavije 1999. godine. 

Novinar iz Turske rekao je Putinu da politiku SAD-a na Bliskom istoku određuje Izrael. "U Turskoj izraelske poteze smatraju prijetnjom. Kako gledate na taj problem?", upitao je novinar. 

"Probleme Izraela trebao bi rješavati izraelski narod", istaknuo je Putin. Izrazio je uvjerenje da se SAD vodi isključivo vlastitim interesima te da Tel Aviv ne utječe na njih.

Tvrde da Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom donose vrlo pragmatične odluke u odnosima s Europom. Naglasio je da Washington sada nastoji okončati sukob u Ukrajini, dok je za vrijeme Joea Bidena bilo suprotno.

Putin je ponovio svoju raniju retoriku, inzistirajući na tome da će Rusija odgovoriti ako se suoči s agresijom.

"Rusija neće nikoga napasti, ali ako bude napadnuta, morat će uzvratiti. Građani Europske unije trebali bi to razumjeti", naveo je. 

"Ne prijetimo nikome, nećemo nikoga napasti 2029., ni 2030., ni 2050. godine, ali ako se suočimo s agresijom, morat ćemo odgovoriti", poručio je. 

Putin je također ustvrdio da Rusija "sutra" neće napasti "teritorije i poduzeća" zemalja koje isporučuju oružje Ukrajini. Međutim, opskrbu Kijeva oružjem nazvao je "prijetnjom" koju treba uzeti u obzir.

Putin je tijekom ovog govora više puta inzistirao na tome da nikome ne prijeti, istodobno govoreći da bi Rusija napala ako procijeni da je to potrebno. Ruski predsjednik nastoji prikazati Rusiju ne kao agresora, već kao zemlju koja djeluje obrambeno, navodi Sky News. 

Indijski premijer Narendra Modi na sastancima stalno pokreće pitanje rješavanja ukrajinskog sukoba. Putin mu je zahvalio na idejama i inicijativama, kao i na nastojanju da se pronađe rješenje tog problema.

"Rusija je razvila nove sustave naoružanja kakvih nema nigdje drugdje u svijetu. Moskva razumije prijetnje povezane s nuklearnim oružjem, a moraju postojati dogovori i mehanizmi odvraćanja", naglasio je ruski predsjednik. 

"Rusija je spremna, ako postoji obostrani interes, već sutra obnoviti dijalog sa SAD-om o toj temi", potvrdio je. 

Prošlo je više od dva sata otkako je Vladimir Putin izašao na pozornicu Kluba Valdaj.

Iako je ruski predsjednik završio svoj glavni govor, sada odgovara na pitanja prisutnih u dvorani u Moskvi. Govorio je o nizu međunarodnih i domaćih tema, a nekoliko se puta osvrnuo i na rat u Ukrajini.

Čini se da se kraj još ne nazire, piše Sky News. Putin je poznat po dugotrajnim govorima u kojima iznosi svoje stavove o nizu različitih tema.

Aleksandar Raković, koji se predstavio kao povjesničar iz Beograda, postavio je pitanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tijekom njegova gostovanja na godišnjem forumu Valdajskog kluba.

>> Opširnije

Putin je podsjetio da je tijekom posjeta Indiji ostao nasamo s Xi Jinpingom bez prevoditelja. Tvrdi da su se, unatoč tome, odlično razumjeli.

Osvrnuo se i na odnos s Japanom. "Unatoč neprijateljskim potezima japanske vlade, Rusija podržava Japance koji žele nastaviti suradnju", istaknuo je. 

Predsjednik je naglasio da se pristup Rusije Japanu nije promijenio, već se promijenio odnos Tokija prema Moskvi, među ostalim uvođenjem sankcija. "Rusiju zabrinjava militarizacija Japana i stvaranje vojno-političkih saveza u blizini Rusije, no nakon prevladavanja poteškoća suradnja bi mogla biti uspješna u mnogim područjima", smatra Putin. 

Na pitanje hoće li jednako lako razumjeti Trumpa kao Xi Jinpinga, odgovorio je: "To će biti teže."

Ipak, naglasio je da Trump ulaže velike napore u rješavanje sukoba u Ukrajini. "Čimbenici koji narušavaju odnose između SAD-a i Rusije pojavili su se davno, a Moskva bi željela da ti čimbenici postanu prošlost. Potreban je dijalog", napomenuo je. 

Jedna od ključnih tema ovogodišnjeg rata sve je veća uspješnost Ukrajine u napadima na ruske rafinerije nafte.

Ukrajinci su mnogo puta pogodili svoje ciljeve, a Vladimir Putin sada je čak priznao njihove uspjehe tijekom svog govora u Moskvi. Putin kaže da je Kijev djelomično ostvario svoje ciljeve, procjenjujući da su ti napadi Rusiju stajali jedan posto BDP-a.

"Doista su, prema našim procjenama, uspjeli postići određene rezultate i oduzeti nam oko jedan posto BDP-a", naveo je. Putin tvrdi da je Ukrajina prva u ratu napala civilnu infrastrukturu nakon čega je Rusija uzvratila na isti način.

Gotovo svake noći iz Ukrajine stižu snimke na kojima se vidi kako Rusija napada kuće i stambene zgrade, ali Putin inzistira na tome da Rusija to nije "započela", piše Sky News.

Na pitanje žali li zbog toga što se Rusija početkom 2000-ih pokušavala integrirati u sustav zapadnih zemalja, Putin je odgovorio: "Rusija je predložila suradnju i učinila sve kako bi do nje došlo, no na Zapadu su jasno dali do znanja da tamo za nas nema mjesta. Istodobno su nastavili agresivno 'udarati' i 'pokušavati odgristi' dijelove Rusije."

Osvrnuo se na zapljene ruski brodova. "Rusija se zalaže za slobodu plovidbe i protivi se svim ograničenjima. Ne treba stvarati nova pravila, ona već postoje i samo ih se treba pridržavati", naglasio je. 

Politolog Sergej Karaganov poručio je Putinu da će se uskoro postaviti pitanje: "Trebamo li se baviti obnovom oslobođenih teritorija ili razvijati druge dijelove zemlje, posebno Sibir?"

"Rusija će morati obnavljati život u oslobođenim regijama, kao i razvijati život u drugim regijama. Potrebno je učiniti sve kako bi ljudi na oslobođenim teritorijima dosegnuli prosječnu razinu životnog standarda u Rusiji. Općenito, to uspijevamo na Krimu i u Donbasu. O tome što treba obnoviti i koje poduzeće preseliti odlučivat ćemo na temelju ekonomskih čimbenika", najavio je. 
 

Moderator je podsjetio da je rusko ministarstvo obrane prije nekoliko tjedana objavilo popis europskih poduzeća iz kojih Kijevu stižu isporuke vojne opreme. Ustvrdio je da će možda jednog dana biti potrebno izvesti napad na njih.

"Može li se to shvatiti kao povod za primjenu članka 5. Povelje NATO-a? Je li Rusija spremna na to?", upitao je moderator. 

"Što se tiče poduzeća koja isporučuju takve proizvode, Rusija ih mora imati na umu i znati odakle dolaze sve te isporuke", odgovorio je Putin.

Nastavljajući odgovarati na pitanja u Moskvi, Vladimir Putin se osvrnuo na rastuće napetosti oko Kalinjingrada.

Podsjetimo, Rusija je upozorila NATO da bi bila spremna posegnuti za nuklearnim oružjem kao odgovor na svaki pokušaj izolacije te baltičke eksklave.

Ruski čelnik kaže da bi svaki potez protiv tog teritorija bio "prava eskalacija", ponavljajući stavove koje su ranije iznosili i ruski dužnosnici. "Ne plašimo nikoga", tvrdi potom, braneći reakciju svoje zemlje.

"Izjava ministra vanjskih poslova i pisma koja su poslana nekim zemljama nisu prijetnja, već odgovor na pokušaje da se nama prijeti", tvrdi Putin. 

"Ako dođe do izravnog napada na Rusiju - ovdje mislim na Kalinjingrad, ali možda i na druge teritorije - onda će se, naravno, pitanje uporabe svog oružja kojim naša zemlja raspolaže neizbježno i odmah naći na dnevnom redu. To je neizbježno", upozorio je. 

Vladimir Putin upozorava da je nemoguće isključiti mogućnost uporabe oružja za masovno uništenje te ističe da je potrebno spriječiti takav scenarij. Kaže da nas eskalacija "gura na rub ponora".

"Vodeće zemlje svijeta trenutno raspolažu oružjem koje može izbrisati sav život ili barem otvoriti put prema katastrofalnim posljedicama", naveo je. 

"Možemo li biti sigurni da to oružje nikada neće biti upotrijebljeno? Nažalost, ne možemo biti sigurni", istaknuo je. 
 

Putin tvrdi da su na Zapadu prevladale snage usmjerene na borbu protiv Rusije.

>> Opširnije

"Vrijednost Euroazije leži u njezinoj samodostatnosti i sposobnosti da riješi bilo koji problem. Jedino što je potrebno za njezin daljnji razvoj jest trajni mir", naglasio je Putin. 

Poručio je da je cijela međunarodna zajednica odgovorna za sutrašnji dan. "To nije metafora, već konkretna zadaća", izjavio je. 

"Želim vjerovati da će naši potomci iz budućih udžbenika saznati da je druga četvrtina 21. stoljeća bila prijelomni trenutak kada se tehnološka revolucija iz prijetnje pretvorila u alat za razvoj, a planet započeo stvaranje novog svjetskog poretka", kazao je. 

Pozvao je na zajednički rad na putu prema uspješnoj budućnosti. Zahvalio je na pozornosti i time završio govor. Sad će odgovarati na pitanja moderatora. 

"Kako bi se došlo do faze izgradnje, a ona će prije ili kasnije nastupiti, potrebno je preživjeti ovo opasno razdoblje i izbjeći najveće prijetnje", ustvrdio je Putin. Napomenuo je da treba raspravljati o razvoju umjetne inteligencije, uključujući njezinu primjenu u vojnoj sferi.

"Već se sada bilježe slučajevi u kojima umjetna inteligencija samostalno donosi odluke u brojnim područjima, uzimajući u obzir da čovjek ne može trenutačno analizirati toliku količinu informacija. Međutim, ljudi se oslanjaju na osjećaj, intuiciju i sposobnost donošenja nestandardnih odluka", dodao je. 

"Umjetna inteligencija pridonosi povećanju učinkovitosti borbenih djelovanja, što dovodi do još većih razaranja. Potrebno je ograničiti najteže oblike sukoba", istaknuo je ruski predsjednik. 

"Svjetski ratovi kao da su poništili postignuća međunarodnog humanitarnog prava. No sada je ponovno došao trenutak da se pokrene to pitanje. Sukobi su, nažalost, uvijek postojali, postoje i postojat će. Profesionalnost u vojnoj sferi podrazumijeva, među ostalim, poštovanje humanitarnih normi. Konkretno, ruske oružane snage nikada nisu prve napale objekte kritične infrastrukture protivnika", tvrdi Putin.

Putin nastavlja govoriti o ratu u Ukrajini.  Opisuje ga kao "akutni sukob" i ponavlja mnoge tvrdnje koje je o njemu iznosio i ranije, uključujući onu da Rusija nije započela borbe.

"Siguran sam da je Rusija namjerno dovedena u situaciju u kojoj je jednostavno bila prisiljena odgovoriti na tu očitu agresiju, bila je prisiljena braniti se, uzeti oružje u ruke, doveli su nas do te crvene linije", napomenuo je. 

Putin također upozorava da je "vrlo vjerojatno" da će se međunarodni sukobi nastaviti, ne navodeći pritom nijedan konkretan sukob. "Volio bih da je moja procjena pogrešna, ali čini se da su današnji postojani trendovi, nažalost, doista takvi", dodaje.

Putin tvrdi da da institucije uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata ne odražavaju suvremenu stvarnost. "Pojavljuju se nove zajednice, uključujući regionalne saveze, kao i strukture poput BRICS-a. Međutim, sve njih čeka velik posao na određivanju njihovih funkcija i zajedničkih zadaća. To je dug i trnovit put s brojnim nepoznanicama", ustvrdio je. 

"Jesmo li sada osuđeni na kaos? Ne, takvi su zaključci preuranjeni", naglasio je Putin. Napomenuo je da su se u prošlosti odgovorne države uvijek natjecale, ali i surađivale, gradile sustave međusobnih odnosa i nastojale očuvati stabilnost. Dodao je da sad, u pozadini krize institucija, velike sile imaju veliku odgovornost.

Odbacio je navode da je Rusija započela rat. "Nije trebalo pretvarati Ukrajinu u antirusku državu, nije trebalo postavljati vojne baze u blizini zemlje, nije trebalo tenkovima vršiti pritisak i raketama gađati nenaoružane ljude samo zato što su po nacionalnosti i duhu Rusi", naveo je. 

Više od dva sata nakon što je njegov govor trebao početi, Putin je izašao na pozornicu u Moskvi.

Na početku je rekao da će se na Valdajskom klubu raspravljati o "najaktualnijim globalnim pitanjima". Putin tvrdi da će se globalne napetosti smanjiti "kako bude slabila zapadna hegemonija" te je okupljenima poručio da Rusija mora izbjeći "katastrofalne scenarije".

"Globalna situacija promijenit će se nabolje, prema stabilnijem, demokratskijem i slobodnijem multipolarnom svjetskom poretku", tvrdi Putin, ukazujući na slabljenje moći Zapada. 

No dodao je: "Također je očito da nas na putu prema takvom svjetskom poretku čekaju brojni rizici, za države, zajednice i svakog pojedinca, a to je neizbježno."