SINOĆ je nakon deset sati pregovora postignut konačni dogovor europskih institucija o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU-a u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je rekla kako je riječ o završetku petogodišnje borbe koja će rezultirati jednakom kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Europi.

"Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis", kazala je Borzan.

Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu je bilo, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

"Mene su ti rezultati obvezali i obećala sam da neću stati dok ne ostvarimo stvarnu ravnopravnost za sve građane EU-a. To je bio rovovski posao, ali sinoć je dogovorena zabrana različite kvalitete za sve proizvode, dakle i hranu, ali i tehniku, automobile i slično", objasnila je Borzan.

Dogovorena je i sigurnosna odredba da Europska komisija mora u roku tri godine napraviti ocjenu efikasnosti novih pravila i po potrebi ih postrožiti.

Prema proceduri, dogovor još moraju potvrditi i Vijeće i Europski parlament konačnim izglasavanjem u narednim tjednima.

Velike kazne za one koji plasiraju proizvode različite kvalitete

Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godišnjeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koje je sredstva iz EU proračuna osigurala upravo Borzan.

No što ova odluka konkretno znači? Jednostavno, proizvodi će u svim zemljama EU-a trebati biti jednake kvalitete. Dosad to često i nije bio slučaj, a postoji bezbroj primjera u kojima se ustanovilo da su proizvodi u zapadnim, bogatijim zemljama znatno kvalitetniji nego na istoku Europske unije.

Dobar primjer za takvu praksu je popularni namaz Nutella.

Tako je istraživanje zastupnice Borzan prije nekoliko godina usporedbom hrvatske i njemačke Nutelle utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži sirutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu, dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu. Sirutka je jeftinija sirovina. Također je primijećena značajna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i okusu proizvoda: proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao, dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjak i maziviji.

No sad je takvoj praksi kraj, a hrvatski potrošači dobivat će jednako kvalitetne proizvode kao potrošači u Njemačkoj i drugim zemljama. Jasno, Nutella je samo jedan od takvih proizvoda.