DANAS je održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Plenković je zahvalio i čestitao autoru idejnog rješenja te autorima izvedbenog rješenja čiji su prijedlozi izabrani za nacionalnu stranu kovanice eura i centra.

"Mislim da je sada sve dobro prošlo. Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata", rekao je Plenković.

"Sve ide kako smo planirali"

Guvener HNB-a Boris Vujčić rekao je kako sve ide kako su planirali. Koordinacijski odbori su, kako je rekao, napravili sjajan posao. Viceguvernerka Ivana Jakir Bajo predstavila je kako će izgledati nacionalna strana kovanice eura.

"Devet članova žirija, naši poznati kipari, slikari, dizajneri, povjesničari umjetnosti. Oni su imali najteži zadatak Dobili smo pozitivnu obavijest Vijeća EU-a o odobravanju dostavljenog najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane na kovanici eura s motivom kune. U ovom natječaju tražili smo ne samo idejna, nego i izvedbena rješenja", rekla je viceguvernerka.

Rješenje je odabrano kao prvorangirano na otvorenom natječaju za izbor dizajna, a autor idejnog rješenja je student Jagor Šunde, kojem je pripala nagrada od 70 tisuća kuna. Koautorima izvedbenog rješenja, Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu, pripalo je 30 tisuća kuna.

Drugorangirano idejno rješenje autora je Borislava Ljubičića, uz izvedbeno rješenje Svena Ljubičića. Autorima je za idejno rješenje pripalo 35 tisuća kuna, a za izvedbeno rješenje 25 tisuća kuna. Autorica idejnog i izvedbenog rješenja odabranoga trećerangiranog likovnog rješenja od jednog eura je Meri Lucijeta Švragulja, a pripale su joj nagrade od po 20 tisuća kuna.

Razmatrano 135 likovnih rješenja

Od početka pa do krajnjeg roka dostave pošiljki, 4. ožujka, Hrvatska narodna banka zaprimila je ukupno 192 likovna rješenja, od kojih je 135 razmatrano u prvom krugu natječaja, izvijestila je na sjednici viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir-Bajo, koja je ujedno i predsjednica Komisije za novac te Komisije za odabir prijedloga likovnog tješenja nacionalne strane RH.

U odabiru najboljeg idejnog i izvedbenog rješenja važnu ulogu je imao žiri sastavljen od uglednih hrvatskih umjetnika i stručnjaka, koji je razmotrio sve prijedloge likovnih rješenja koji su pristigli na natječaj, a odabrao je pet najuspješnijih prijedloga likovnog rješenja bez određivanja ranga.

U drugom krugu natječaja HNB-ova Komisija za novac je 11. travnja donijela odluku o odabiru najuspješnijega likovnog rješenja, nakon čega je dostavila idejno rješenje najuspješnijega likovnog rješenja Vijeću Europske unije, Europskoj komisiji i državama članicama eurozone.

HNB je 20. travnja zaprimio obavijest Vijeća Europske unije o odobravanju dostavljenoga idejnog rješenja najuspješnijega likovnog rješenja. Izrada optjecajnoga kovanog novca od jednog eura, kao i ostalih apoena s hrvatskom nacionalnom stranom, može započeti nakon odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj.

Na svim kovanicama elementi šahovnice

Početkom veljače hrvatskoj javnosti predstavljeni su najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa, kao i njihovi autori. No, ubrzo se ispostavilo da je autor dizajna kovanice od jednog eura s motivom kune neovlašteno kao predložak koristio fotografiju jednog škotskog fotografa.

Naposljetku, autor Stjepan Pranjković je povukao svoj prijedlog dizajna, a Hrvatska narodna banka (HNB) je 14. veljače raspisala novi natječaj za idejno i izvedbeno rješenje hrvatske strane eurokovanice s motivom kune.

Podsjetimo, na kovanici od dva eura motiv će biti geografska karta Hrvatske, na jednom euru već spomenuti motiv kune, na kovanicama od 50, 20 i 10 centi lik NIkole Tesle, a na kovanicama od pet, dva i jednog centa slova HR ispisana na glagoljici. Također, na svim kovanicama će biti i elementi šahovnice.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.