PREMIJER Andrej Plenković predstavio je izmjene Zakona o izbornim jedinicama.

Ovdje ste mogli pratiti uživo

Ostaje se na 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika.

Oko 80 posto birača ostaje u istim izbornim jedinicama.

Grad Zagreb će se umjesto od četiri sastojati od tri izborne jedinice, to je najvažnija izmjena, kaže Plenković.

"Manja modifikacija"

Predstavljajući izmjene Zakona o izbornim jedinicama, premijer Andrej Plenković je naglasio da je riječ isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica, pri čemu će samo 22 posto birača promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su sada.

Novi zakon trebao bi stupiti na snagu 1. listopada

Izmjene zakona u prvo saborsko čitanje bit će upućene prije ljetne stanke u zasjedanju, da bi se drugo čitanje održalo nakon ljetne stanke, odnosno u prva dva tjedna rujna, te bi zakon stupio na snagu s 1. listopadom budući da krajem rujna, temeljem odluke Ustavnoga suda, prestaje važiti sadašnji Zakon.

Referirajući se na odluku Ustavnoga suda od 7. veljače, Plenković je rekao da je izmjenama zakona trebalo osigurati jednaku težinu glasa, da izborne jedinice što je više moguće prate administrativne granice (županija, općina, gradova) te da odstupanja broja birača ne smije po pojedinoj izbornoj jedinici biti veće od plus ili minus 5 posto.

"Željeli smo zadržati postojeći model"

"U političkom smislu, kao vlada smo željeli postići da zadržimo postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se u Hrvatskoj bira 14 zastupnika. Dakle, Ustavni sud je nama dao mogućnost da, temeljem onoga što su kazali, praktički modificiramo postojeći sustav i da ostvarimo jednakost, jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Hrvatski sabor", rekao je.

78 posto birača ostat će u istim izbornim jedinicama

Kako bi argumentirao tvrdnju da se rade tek manje modifikacije, Plenković je naveo da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine ostati u izbornim jedinicama u kojima su i trenutno.

Naveo je i da će temeljem predloženih izmjena izgleda izbornih jedinica najveće odstupanje od prosjeka broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznositi samo 2.2 posto u X. izbornoj  jedinici, a sve ostalo je unutar 2.20 posto.

"Izrazito mala odstupanja, koja u potpunosti novu arhitekturu izbornih jedinica stavljaju u zakonit kontekst onoga što je trenutno propisano, a to je plus-minus 5 posto. Dakle, ovo je najbliže tome da imamo praktički do u glas jednak broj birača po izbornoj jedinici, što je, naravno, nemoguće", rekao je.

Slijede pitanja novinara

Kako je moguće da ima toliko birača, više nego građana?

Registar birača se formira temeljem evidencija prebivališta i matica koje se nalaze u ministarstvima. Riječ je o registru koji se dnevno mijenja. Izbori se provode temeljem popisa birača.

Je li registar birača vjerodostojan?

Držimo da su podaci u njemu vjerodostojni. Ja ne želim ulaziti u raspravu o popisu stanovništva. Mi smo uzeli ovdje registar birača, ne popis stanovništva. Registar birača je temelj za izborni zakon.

Na kome je teret odgovornosti da regulira svoje prebivalište? Ako se netko preseli iz mjesta u 10. izbornoj jedinici u mjesto u prvoj? Postoji dio odgovornosti...

Šeks i Ressler nisu sudjelovali u ovome, tvrdi Plenković.