Može li vlada napraviti neke konkretne postupke u ovoj fazi, to je proces. Ja razumijem da se treba dobro odvagati što se događa na svjetskom tržištu, kako se kreću cijene hrane kod nas, kad se sve skupa zbroji valjda će vlada donijeti neke odluke. Vlada nije donijela odluke.

To je dilema, ako se smanje trošarine ili porezi, ne znači da će i proizvodi biti jeftiniji.

Koju god mjeru napravite u ekonomiji, ima i pozitivnu i negativnu stranu.

Ne očekujemo ni približnu inflaciju kakvu smo nekada imali. Nama nije u interesu kao poduzetnicima dizati cijene. Mi očekujemo i vjerujemo da je ova kriza posljedica ograničene ponude. Da su svjesno smanjili proizvodnju zbog krize i onda je nisu podigli, ali vjerujemo da će onda drugi proizvođači pojačati proizvodnju.

Jeste li zadovoljni time što država neće intervenirati u cijene?

Ovaj problem ne mogu riješiti ni njemačka ni francuska vlada, pa tako ga neće riješiti ni hrvatska vlada. Mi želimo daljnje porezno rasterećenje, smanjenje birokracije, da se olakša poslovanje. Nema značajnijeg rasta cijena što se tiče građana. Nas je strah da će poduzetnici platiti ceh globalnog poskupljenja.

Na nekim od idućih sastanaka će biti i HNB, njihov glavni cilj je čuvanje cijena. Ja bih govorio malo o brojkama. Što se tiče dizela i benzina, došli smo u situaciju da nije prvi put, ali je raritetno da je cijena dizela nešto malo viša od benzina.

Imamo 4 komponente koje utječu na cijene: cijena sirovine po kojoj se nabavlja, trošarina iz koje se plaća u proračun, zdravstvo, mirovine, plaće, jedan namjenski dio, to je ukupno 1.20 lipa, za ceste, za autoceste i za željeznicu, zatim marža distributera i na kraju PDV. Kada analiziramo trenutnu cijenu, sirovine su oko 3.9 kuna u litri, imamo višu trošarinu za benzin nego za dizel, iza toga stoji što je gro gospodarskih vozila pogonjeno dizelom, 3.86 za benzin u odnosu na 3.06 kuna za dizel, imamo maržu i PDV. Ovih 80 lipa je kompenzirano u korist distributera. Marža je za benzin 1.4, a za dizel 2.18.

Cijena nafte nije povijesno najviša, iako je 11.40 povijesno najviša maloprodajna cijena.

Država od trošarina na energente planira uprihoditi 8.4 milijarde kuna, od čega je najveći dio, 95 posto, od trošarina na benzin i dizel.

Jučer smo završili i nalaz poslali vijećima. Utvrdili smo određene nepravilnosti u 40 i nešto slučajeva. Nalaze smo proslijedili i prema Općinskom državnom odvjetništvu.

Do travnja iduće godine neće biti povećanja cijena struje za građanstvo. Tema vaučera za struju je spomenuta, ali nismo još o detaljima.

Usuglasili smo stavove, identificirali smo probleme i tražimo adekvatno rješenje. Jedna od kratkoročnih mjera bi bila podizanje minimalne plaće, činimo sve što možemo da bismo one koji su u riziku od siromaštva zaštitimo.

S obzirom na to, kada govorimo o kontekstu plaća, na one s nižim dohotkom utječe porast cijena jače. Mi smo podizali iznose minimalnih plaća i proteklih godina, logično je da idemo na podizanje. Do 30. listopada vlada mora donijeti tu odluku.

Prerano je govoriti o tome koliko ćemo podići minimalnu plaću. Mi smo se u programu vlade obvezali da će do kraja mandata biti na 4250 neto i to ćemo dostići.

S vladine strane drago nam je da je održana sjednica GSV-a, da su svi socijalni partneri prepoznali problematiku i prema porukama perspektive koja od nas zahtijeva jako koordiniran pristup u smislu analitike i promišljanja globalnih trendova i posredno naših aktivnosti koje će biti potrebno poduzeti.

Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena, koji su glavni uzroci inflacije na globalnom tržištu, a to je potražnja... Više je nego očigledno kako su krenuli signali, pojedini artikli su u situaciji da je nestašica. Značajan je porast i transportnih troškova.

Današnja razina cijene nafte nije povijesno najviša razina. Cijena je nekad prelazila i 140 dolara po brentu, a sad je 80 i nešto.

Do porasta je došlo zbog globalne krize i potrebno nam je globalno rješenje. Dio će se prevaliti na konačne kupce, tamo gdje imamo dugoročne ugovore neće biti promjene cijena, niti tamo gdje imamo globalnu utakmicu jer tamo ne smijemo dizati cijene da bismo ostali konkurentni.

Naš je apel da se što više sredstava preusmjeri u energetske projekte.

Zaključili smo da problem nije moguće riješiti uplivom vlade u cijene. Drugi zaključak je da valja zaštititi one subjekte čije cijene nisu elastične i nisu u stanju prebaciti ih na stanovništvo. Postoji vrsta problema u kojima može pomoći država.

27 posto naših građana ima jako niska primanja.

Ako smo socijalna država, nužno je raditi na stvaranju kompenzacija. Jedno je dizanje minimalne plaće, zatim dizanje doplatka za rast cijene energenata i treće je porezna intervencija vlade.

Ja sam danas rekao, ima jedan zgodan primjer, ako odete na tržnicu pa vidite cijene kestena, ona je oko 50 kuna, a prije je bila 25 kuna. A vi odete na Sljeme pa imate kestene besplatno. A vi imate očekivanja ljudi koji prodaju kestene.

Naše je mišljenje da problem nije te dimenzije kao što je moglo biti obrnuto, da smo vodili one ekonomske politike koje su mogle dovesti do deflacije, do gubitka poslova.

Situacija nije dramatična, to je suština današnje rasprave.