VIDEO Vlada mijenja poreze
VLADA u drugo saborsko čitanje šalje novi set poreznih izmjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i koji bi trebao građanima povećati plaće, rekao je u četvrtak u uvodu vladine sjednice premijer Andrej Plenković i pozvao gradove i općine da iskoriste nove propise. Predloženim izmjenama će se, među ostalim, ukinuti prirez poreza na dohodak, povećati prag za primjenu više stope poreza na dohodak te povećati osobni odbitak.
Premijer je ustvrdio da vlada nastavlja s reformama kojima je cilj povećati plaće građanima, osobito onima s najmanjim primanjima, očuvati gospodarstvo u uvjetima krize i ojačati poreznu autonomiju općina i gradova kako bi se povećao standard građana.
Drugo čitanje izmjena devet zakona iz najnovijeg kruga porezne reforme će, kako je najavio, u saboru biti vrlo brzo, a sve izmjene trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.
Vlada, kako je rekao, u novom krugu porezne reforme smanjuje opterećenje plaća smanjenjem poreza na dohodak odnosno diže se osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje i osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.
Izmjenama poreza na dohodak, kako je rekao, povećava se fiskalna autonomija općina i gradova i ukida se prirez poreza na dohodak.
Podsjetio je da će čelnici jedinica lokalne samouprave odnosno njihova predstavnička tijela moći samostalno propisati stope poreza na dohodak, što je, kao je rekao, "možda i najveća novost novoga kruga porezne reforme".
Unutar novoga paketa u drugom čitanju je i oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa, ali riječ je o ukupnom efektu od nešto manje od šest milijuna eura.
Dobra turistička sezona
Govoreći o rezultatima turističke sezone, rekao je da je u dosadašnjem tijeku godine ostvareno 16.2 milijuna dolazaka i 88.5 milijuna noćenja te da će Hrvatska imati rekordne prihode od turizma i povezanih djelatnosti.
Istaknuo je i dobre podatke Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje o rastu broja osiguranika u kolovozu za gotovo 40 tisuća u odnosu na srpanj.
"To su ohrabrujući podaci. Broj nezaposlenih je oko 100 tisuća, čime se dodatno potvrđuje naša teza da imamo 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog i upućuje na pozitivna kretanja na tržištu rada", rekao je.
Najava novog paketa pomoći gospodarstvu i građanima
Najavio je da će vlada idući tjedan donijeti novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu. Rekao je da će biti usmjeren onima koji su najugroženiji kako bi održali ekonomski i socijalni standard.
Da nije bilo dosadašnjih mjera vlade, rekao je, cijene plina i struje bile bi višestruko veće, npr. za kućanstva, malo i srednje poduzetništvo tržišna cijena struje prošle godine bila je šest do sedam puta veća od one koju su ljudi stvarno plaćali.
Ove godine, najavio je, mjere će omogućiti da se ne plaća cijena struje koja bi bila tri puta veća od one koja će se plaćati. Kad je riječ o plinu, prošle godine plaćalo bi se tri do četiri puta više da nije bilo vladinih mjera, a ove godine 1.5 do dva puta više, a slično je i s toplinskom energijom, rekao je Plenković.
Ministar Primorac održao prezentaciju
Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti, dok za druge izvore dohodaka, te onog od imovine i imovinskih prava, kao i od kapitala, ta mogućnost nije propisana.
Primorac je istaknuo da su upravo dohoci od imovine i kapitala oni koji u velikoj mjeri produbljuju nejednakosti u Hrvatskoj, a da i intencija zakonskih izmjena nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala. Vlada je stoga sama predložila nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, ocijenivši da nema smisla davati autonomiju jedinicama lokalne samouprave u njihovom propisivanju, a to bi i dodatno kompliciralo sustav, uz učinke koji bi bili neznatni.
Naime, cilj je da oni koji ostvaruju dohotke od imovine i kapitala poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj no što su bili prije poreznih izmjena. "Ukoliko ne bismo napravili ove izmjene koje sada predlažemo, oni koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala bili bi manje oporezovani za ovaj iznos prireza, dakle došli bi u povoljniju poziciju, a to nije bio cilj, to bi bila praktički 'nuspojava' ovih izmjena", poručio je Primorac.
Istaknuo je i da će se propisivanjem fiksnih uvećanih stopa povećati i prihodi jedinica lokalne samouprave, u malom iznosu, ali će ih i povećati, te omogućiti da naprave dodatno rasterećenje plaća.
"Dakle, nešto dominantnije oporezujemo imovinu i kapital i otvaramo prostor da se dominantnije rastereti rad", kazao je Primorac, dodavši i da će za jedinice koje nisu imale prirez, povećanje prihoda biti nešto veće u odnosu na ranije.
Tako, kada je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, za podkategoriju dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto, a iste su brojke u pitanju i za dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine. Nadalje, za dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava, za kojeg je stara stopa iznosila 20 posto plus prirez, predlaže se nova stopa od 24 posto, a isto vrijedi i kada je riječ o dohotku od imovine koji se odnosi na otuđenje nekretnina i imovinskih prava. Pritom, procijenjeni učinak ovih mjera je 5,96 milijuna eura.
Nove porezne stope u kategoriji dohotka od kapitala, pak, imaju procijenjen učinak od 16,8 milijuna eura, pri čemu velika većina otpada na podkategoriju dohotka po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, gdje stara stopa iznosi 10 posto plus prirez, a prijedlog nove stope je 12 posto, što bi jedinicama lokalne samouprave trebalo donijeti prihod od 15,8 milijuna eura.
Između ostalog, tu je i kategorija dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika, koje je po staroj stopi iznosilo 10 posto plus prirez, dok se nova stopa poreza na dohodak utvrđuje na 12 posto. Pritom, procijenjeni učinak te mjere na prihode lokalnih jedinica iznosi 1,98 milijuna eura.
Ostalim poreznim izmjenama, podsjetimo, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjene više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.
U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.
Uskoro opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati