Vijeće EU-a danas raspravlja o datumu pregovora s Hrvatskom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠEFOVI diplomacija zemalja članica Europske unije okupit će se u ponedjeljak u Bruxellesu na posljednjem ministarskom sastanku uoči summita EU-a krajem tjedna na kojem bi europski čelnici trebali donijeti odluku o datumu početka pristupnih pregovora s Hrvatskom.
Ministri vanjskih poslova pokušat će usuglasiti podijeljena stajališta oko teksta odluke o Hrvatskoj, koju bi europski čelnici trebali prihvatiti na summitu koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu. Članice EU-a podijeljene su oko toga kako formulirati zatjeve za suradnju s Haškim sudom (ICTY).
Skupina zemalja predvođena Njemačkom zauzima se da se Hrvatskoj odredi što raniji datum, u ožujku ili travnju sljedeće godine, za otvaranje pristupnih pregovora bez određenih uvjeta, dok druga skupina predvođena Velikom Britanijom traži da se početak pregovora uvjetuje punom suradnjom s ICTY-em.
Proteklih je dana hrvatska diplomacija intenzivno radila kako bi se spriječilo da slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine, jedina preostala prepreka za ocjenu o punoj suradnji s Haškim sudom, ne dovede u pitanje skoro otvaranje pristupnih pregovora.
Diplomati europskih zemalja raspravljali su proteklih dana o nacrtu zaključaka nizozemskog predsjedništva EU-a. Prema tom nacrtu pregovori s Hrvatskom počeli bi na određeni datum uz uvjet da Vijeće Europske unije potvrdi punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mjesto predviđeno za datum ostavljeno je prazno, to jest prepušteno je ministrima vanjskih poslova ili šefovima država i vlada EU-a da o tome donesu odluku. Jedna je članica EU-a predlagala da se u zaključcima za Hrvatsku navede da će pregovori započeti na određeni datum "ako Vijeće EU-a ne odluči drukčije", umjesto formulacije "ako Vijeće EU-a potvrdi punu suradnju s ICTY-em".
Taj prijedlog nije naišao na širu potporu na sastancima Odbora stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica. To je za Hrvatsku vrlo povoljan prijedlog budući da se odluke o proširenju moraju donositi jednoglasno i stoga je puno lakše blokirati nego progurati neko rješenje.
Na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova očekuje se da će i deset novih zemalja članica prihvatiti prema pojednostavljenom postupku Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, čime će se izbjeći potreba da se taj sporazum ratificira u nacionalnim parlamentima tih država. SSP bi nakon te odluke trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Pitanje Hrvatske, za koju ne postoji dvojba da će postati članicom EU-a, ipak spada u lakši dio u odnosu na Tursku, koja će ovoga tjedna biti glavna tema u Bruxellesu. U Europskoj uniji još uvijek postoje dvojbe treba li tu mnogoljudnu muslimansku zemlju primiti u članstvo.
Ako se donese odluka o otvaranju pregovora s Turskom, očekuje se da će ona biti praćena brojnim uvjetima, a dio zemalja članica traži da ti pregovori budu otvoren proces koji ne mora nužno završiti punopravnim članstvom.
Ministri vanjskih poslova pokušat će usuglasiti podijeljena stajališta oko teksta odluke o Hrvatskoj, koju bi europski čelnici trebali prihvatiti na summitu koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu. Članice EU-a podijeljene su oko toga kako formulirati zatjeve za suradnju s Haškim sudom (ICTY).
Skupina zemalja predvođena Njemačkom zauzima se da se Hrvatskoj odredi što raniji datum, u ožujku ili travnju sljedeće godine, za otvaranje pristupnih pregovora bez određenih uvjeta, dok druga skupina predvođena Velikom Britanijom traži da se početak pregovora uvjetuje punom suradnjom s ICTY-em.
Proteklih je dana hrvatska diplomacija intenzivno radila kako bi se spriječilo da slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine, jedina preostala prepreka za ocjenu o punoj suradnji s Haškim sudom, ne dovede u pitanje skoro otvaranje pristupnih pregovora.
Diplomati europskih zemalja raspravljali su proteklih dana o nacrtu zaključaka nizozemskog predsjedništva EU-a. Prema tom nacrtu pregovori s Hrvatskom počeli bi na određeni datum uz uvjet da Vijeće Europske unije potvrdi punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
Taj prijedlog nije naišao na širu potporu na sastancima Odbora stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica. To je za Hrvatsku vrlo povoljan prijedlog budući da se odluke o proširenju moraju donositi jednoglasno i stoga je puno lakše blokirati nego progurati neko rješenje.
Na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova očekuje se da će i deset novih zemalja članica prihvatiti prema pojednostavljenom postupku Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, čime će se izbjeći potreba da se taj sporazum ratificira u nacionalnim parlamentima tih država. SSP bi nakon te odluke trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Pitanje Hrvatske, za koju ne postoji dvojba da će postati članicom EU-a, ipak spada u lakši dio u odnosu na Tursku, koja će ovoga tjedna biti glavna tema u Bruxellesu. U Europskoj uniji još uvijek postoje dvojbe treba li tu mnogoljudnu muslimansku zemlju primiti u članstvo.
Ako se donese odluka o otvaranju pregovora s Turskom, očekuje se da će ona biti praćena brojnim uvjetima, a dio zemalja članica traži da ti pregovori budu otvoren proces koji ne mora nužno završiti punopravnim članstvom.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati