"ŠTO se tiče cjepiva, oprezno sam optimističan zato što su objave Pfizera i BioNTecha zaista optimistične, govore o zaštiti od 90 posto. Ako se prognoze ostvare i ako oni budu ovim tempom razvijali ovo cjepivo, mogli bismo u drugoj polovici iduće godine imati koristi za široku populaciju", kazao je u Dnevniku HRT-a dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog Centra za infektološka istraživanja Helmholtz.

"Oprezan sam zato što su objave šture i ovo nije znanstveni članak, nego su to samo objave za javnost", rekao je.

Na pitanje koje su osnovne razlike među cjepivima koje očekujemo, Čičin-Šain je rekao kako takvih cjepiva ima 11 i ona su u trećoj fazi razvoja, koja prethodi dozvoli da se ta cjepiva mogu koristiti u širokoj primjeni. Rekao je kako imamo tri klase cjepiva koje su daleko stigle.

Tri klase cjepiva

"Imamo konvencionalna cjepiva za koja znamo da su sigurna i pouzdana, ali kod novih cjepiva nismo sigurni hoće li biti dovoljno efikasna. Druge dvije vrste su grupacije koje djeluju preko RNA molekula ili preko virusnih vektora", rekao je i dodao da u tu skupinu spadaju rusko i oksfordsko cjepivo, a od BioNTecha spada u RNA.

Naglasio je kako su ta cjepiva efikasnija i kako bi nam trebala dati bolje šanse da zaustavimo virus, ali postoji problem da ih ne poznajemo dovoljno dobro.

"Potrebno je napraviti detaljna klinička istraživanja kako bismo bili sigurni da cjepiva neće prouzročiti nuspojave", istaknuo je.

Rigorozne i dugotrajne kontrole

Na pitanje može li se dogoditi da zbog velike želje da se što prije krene s cijepljenjem na tržište izbaci cjepivo upitne kvalitete, Čičin-Šain je rekao kako se u Europi i Americi to teško može dogoditi zato što postoje rigorozne i dugotrajne kontrole prije nego što neko cjepivo bude odobreno za upotrebu.

Ali, rekao je, postoje neke druge zemlje gdje su kontrole manje rigorozne.

"Na primjer u Rusiji i Kini su već ograničeno odobrena neka cjepiva za određene skupine ljudi. Kod njih bi se moglo desiti da se pokažu neželjene nuspojave kod cijepljenih", rekao je i još jednom naglasio da kod nas u Hrvatskoj to ne bi trebao biti slučaj.

Čičin-Šain je istaknuo da što više ljudi bude cijepljeno, to ćemo brže moći olabaviti mjere kojima se štitimo. Rekao je kako se još uvijek ne zna kolika bi trebala biti procijepljenost kako bi se stvorio kolektivni imunitet.

"Ovo je novi virus i nezahvalno je procjenjivati, ali možemo na osnovu postojećih virusa stvoriti zaključke. Za ospice je stopa procijepljenosti koja je potrebna za kolektivni imunitet oko 90 posto, tako da je vjerojatno i kod novog virusa to mjera", naglasio je i dodao kako će cjepivo najvjerojatnije osiguravati dugotrajnost imuniteta nekoliko godina, ali ako kod nekog oslabi, može se docijepiti.