PREMIJER Andrej Plenković danas se u svom uobičajeno pompoznom stilu pohvalio povećanjem minimalne plaće u Hrvatskoj.

Na sjednici vlade Plenković je tako najavio povećanje minimalca i to najveće povećanje od 2008. godine.

Iako je jasno da se radi o populističkom potezu koji će možda dobro odjeknuti kod neupućenih, radi se o jako lošem potezu zbog kojeg će najviše nastradati ljudi koji su ionako na granici egzistencije.

"Ovime smo poslali poruku da želimo dostojanstven život onima koji imaju najmanja primanja", poručio je Plenković danas na sjednici vlade, vjerojatno posve nesvjestan da je ovim potezom direktno ugrozio upravo one koji imaju najmanja primanja.

Zašto je riječi o jeftinom populizmu koji će aktivno naštetiti ionako uzdrmanom tržištu rada u Hrvatskoj, a time i slabo plaćenim radnicima, u razgovoru za Index pojasnio je Zoran Löw, izvršni direktor Udruge Lipa koja se bori za prava poreznih obveznika.

"Jedan u nizu populističkih poteza"

"To je još jedan u nizu populističkih poteza ove vlade. Naime, iz ekonomske teorije je poznato da minimalac, iako je deklarativno iskazan kroz najbolje namjere, šteti radnicima u niskoprofitabilnim granama gospodarstva. Pričamo o radnicima u industrijama s marginalnom stopom produktivnosti. Primjera radi, to bi u hrvatskom slučaju bila tekstilna ili obućarska industrija koje više nema puno kod nas, ali ima je još malo, pa i ribarstvo i drvodjeljstvo. Radi se o granama u kojima je produktivnost radnika tako niska da je na granici isplativosti i njihova plaća je tu oko minimalca", rekao nam je Löw.

"Poslodavci neće imati izbora, bit će otpuštanja"

"I što se događa kad povećate minimalac, kao što je danas napravila vlada? Događa se to da poslodavci koji imaju izuzetno niske profitne stope (2, 3, 4 ili 5 posto), ako vi njima povećate trošak rada, oni neće imati izbora nego će neke od tih radnika morati otpustiti ili pak neće zapošljavati nove. Tim potezom vi s tržišta rada izbacujete ljude koji obično imaju nisku spremu i koji ne mogu raditi ništa osim najjednostavnijih poslova. Vi njih zapravo kažnjavate", pojasnio je izvršni direktor Udruge Lipa.

"Nagrađuju se zaštićeni, a kažnjavaju se najranjivije skupine"

"U isto vrijeme ovim potezom nagrađuju se oni koji su zaštićeni od otkaza, a to su prvenstveno ljudi u javnom sektoru, a kažnjavate ljude koji su na granici egzistencije ili bi se možda zaposlili, a sad neće. Naime, postoje mladi ljudi koji tek ulaze u svijet rada, ljudi bez stručne spreme, ljudi koji se u tržište rada uključuju u kasnoj dobi, a primjer su žene koje su rodile više djece. To su ljudi koji su spremni raditi i za manje iznose samo da se uključe u svijet rada. Mnogima od njih je to prva stepenica i pristali bi i na manje, a sad ih se sprečava da krenu na tržište rada. Ukratko, to je kazna za najranjivije skupine", rekao je Löw u razgovoru za Index.

"Državno uplitanje je jedan od razloga za probleme koje imamo"

"Imate još jedan faktor koji govori kontra te odluke. Naime, na tržištu rada je sve veća potražnja za radnicima i plaće su počele rasti. Naime, poslodavci moraju povećati plaće zbog nedostatka radne snage i to se prelijeva na puno sektora, počevši od ugostiteljstva i turizma pa nadalje. Poslodavci, dakle, sami dižu plaže jer ih na to sili tržište. Država bi se konačno trebala maknuti od tih stvari, upravo je to državno uplitanje jedan od razloga za probleme koje imamo", zaključuje Löw.

Dodajmo i da se protiv odluke usprotivila Hrvatska udruga poslodavaca, prvenstveno zbog načina na koji je donesena. 

Poslodavci: Vlada nam nije rekla, doznali smo iz medija

"Suprotno socijalnom dijalogu, vlada nije dostavila na očitovanje socijalnim partnerima prijedlog Uredbe o visini minimalne plaće i konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći niti je prije sjednice vlade dostavila posljednju verziju kompenzacijskih mjera. Na temu iznosa minimalne plaće imali smo samo jedan uvodni kratak sastanak i nema govora o tome da smo na sastanku imali diskusiju o visini iznosa minimalne plaće niti je vlada iznijela svoj prijedlog iznosa. O konačnim prijedlozima smo doznali iz medija što je pokazatelj razine socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj", naveo je u priopćenju Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Dodao je kako je minimalna plaća tema koja se isključivo odnosi na realni sektor te da su poslodavci u tome najmanje imali riječ.

"HUP nije protiv povećanja minimalne plaće i svi koji mogu danas dižu plaće, ali je protiv jednostranih odluka bez ozbiljnog dijaloga s realnim sektorom. Koji će biti efekt za one koji isplaćuju minimalnu plaću i koji su vezani koeficijentima uz minimalnu plaću ćemo se očitovati kada napravimo analizu među članovima", zaključio je Majetić.