HRVATSKI sabor, ipak će, i dalje jednom godišnje dobivati izvješće o međunarodnoj razvojnoj suradnji Republike Hrvatske, rezultat je to činjenice da je vlada prihvatila takav zahtjev zastupnika Domagoja Hajdukovića (SD).

Ugodno sam iznenađen, dobro je da, ako već ne postavljamo novi standard transparentnosti, onda barem ostanemo na starom, rekao je zastupnik u saborskom izjašnjavanju o amandmanima na konačan tekst novog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

Odbijena tri amandmana Katarine Peović

U tom zakonu nije bilo predviđeno da sabor i ubuduće dobiva spomenuto izvješće, što je u nedavnoj raspravi o predloženom zakonu kritiziralo više oporbenih zastupnika, no samo se Hajduković odlučio amandmanom to tražiti.

S obzirom na obvezu izrade izvješća i njegovo predstavljanje vladi, smatramo opravdanim izvještavati i Sabor o aktivnostima međunarodne razvojne suradnje, rekao je vladin predstavnik.

Vladina predstavnica odbila je sva tri amandmana koje je na predloženi zakon o hrvatskom jeziku podnijela Katarina Peović (RF).

Jednim od njih tražila je da se briše dio članka 11. u kojemu, uz ostalo,  stoji da je „uz uporabu hrvatskoga standardnog jezika u neslužbenim prigodama moguća i javna uporaba narječnih idioma hrvatskoga jezika radi poticanja i uvažavanja regionalnih posebnosti“.

"Bit ćete kriminalizirani kad budete govorili kajkavskim ili čakavskim"

Vladi, koja je zakon predložila, Peović spočitava da je tim člankom  kriminalizirala narječne idiome, da se bori protiv vlastitog naroda i kako on govori, te poručuje da je „to obilježje totalitarnih sustava“.

„Drugi put kad budete govorili kajkavskim ili čakavskim idiomom, bit ćete kriminalizirani po ovom zakonu koji se neće provoditi, jer se ne može provoditi“, kazala je zastupnica.

Predlagala je i da se u odredbi da se „nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj izvode se na svim razinama na hrvatskom standardnom jeziku“,  izraz standardni hrvatski jezik promijeni u hrvatski jezik.

Škola mora biti mjesto u kojemu se predstavlja bogatstvo hrvatskog jezika, a ne svodi komunikacija samo na standard, argumentirala je Peović.