VLADA je na sjednici proglasila kraj epidemije koronavirusa. Podsjetimo, nakon što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo predložio ministru zdravstva Viliju Berošu proglašenje kraja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, a Ministarstvo taj prijedlog ocijenilo utemeljenim, vlada je danas na sjednici donijela odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

SJEDNICU STE MOGLI PRATITI OVDJE

Prvi se obratio Plenković. "319 milijuna eura smo do jučer iskoristili za petrinjski potres. 551 milijun eura od 683 milijuna smo potrošili na sanaciju zagrebačkog potresa, ostatak moramo potrošiti do kraja lipnja i uspjet ćemo sigurno", uvjeren je premijer.

"Obilježili smo Dan Europe i velikom konferencijom na kojoj su se mogle čuti vrlo važne poruke oko nezakonitih migracija npr. U 10 godina članstva Hrvatske u EU BDP je na 73 posto prosjeka, stopa nezaposlenosti iznosi samo 6.2 posto, rast mirovina, rast plaća, rast BDP-a, minimalac povećan, prihodi u turizmu i devizne pričuve udvostručeni, a strana ulaganja učetverostručena...", nastavio je.

Zahvalio je ministru Radmanu što je bio na krunidbi. "Donosimo odluku o kraju epidemija koronavirusa u Hrvatskoj. Više nije javnozdravstvena opasnost od covida-19. Važno je da iz ove velike zdravstvene ugroze izvučemo pouke. HZJZ će objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima", najavio je Plenković.

"Još nam preostaje 132 milijuna eura za obnovu Zagreba"

Nakon Plenkovića Medved i Bačić govorili su o obnovi. Ministar Bačić je ponovio kako su 50 dana prije isteka roka iskoristili sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za obnovu stradalog područja nakon petrinjskog potresa. 

"Na području zagrebačkog potresa je utrošen 551 milijun eura i još nam preostaju 132 milijuna eura. Preostali iznos će se svakako iskoristiti prije kraja lipnja, kad ističe rok", dodao je.

"Uplaćeno je 236 milijuna eura dodatnog poreza na dobit"

Plenković je zatim dao riječ ministru Primorcu kako bi dao informaciju o prikupljenim sredstvima od dodatnog poreza na dobit i dosadašnjem tijeku njihovog korištenja.  

"Uvođenje dodatnog poreza na dobit je bilo potkrijepljeno činjenicom da je zbog nepovoljnih gospodarskih okolnosti velik dio kućanstava bio u nezavidnom položaju. Ova vlada je u nekoliko navrata donosila pakete zakona, pakete pomoći, kojima je nastojala sanirati negativne posljedice", rekao je Primorac. 

Kako je podsjetio ministar, poslovni subjekti u Hrvatskoj uglavnom su do kraja travnja bili obvezni podnijeti poreznu prijavu, a u skladu s tim i uplatiti iznos sredstava u državni proračun. Primorac je napomenuo kako to nisu konačne brojke jer postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom, tako da postoji mogućnost da se iznos neznatno poveća.

"Do 8. svibnja 2023. zaprimljene su 353 prijave o dodatnom porezu na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Na dan 5. svibnja u državni proračun je uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura", nastavio je. Kazao je kako je dosad već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura prikupljenih sredstava.

"Sredstva će se iskoristiti za pomoć najugroženijim skupinama"

Primorac je istaknuo da se vlada pri uvođenju tog poreza vodila činjenicom kako je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i gospodarskom snagom, dužan pridonijeti saniranju negativnih posljedica krize. "Uvođenje ovog poreza bilo je prije svega utemeljeno na načelima pravednosti, jednakosti, ali i razmjernosti", ustvrdio je.

Primorac je podsjetio da se vlada obvezala da će se prikupljena sredstva od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade. Kada je riječ o obvezama kompanija, prednjače one iz prerađivačke industrije, a 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza.

Nadalje, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo obveznici su plaćanja gotovo 35 milijuna eura, tvrtke iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i sl., njih osam, mora platiti nešto više od 16 milijuna eura, a šest subjekata iz financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja ima obvezu od nešto više od 23 milijuna eura.

"Ovo je nešto malo iznad očekivanja"

Izvijestio je da je već u travnju raspodijeljen dio sredstava, i to u sklopu vladinog travanjskog paketa mjera, a riječ je o nešto više od 102 milijuna eura. Tako je nešto više od 130 milijuna eura još ostalo za raspodjelu u sljedećim paketima mjera vlade za pomoć građanima i gospodarstvu, napomenuo je Primorac.

Predsjednik vlade Andrej Plenković podsjetio je na obećanje da će svaki cent od prihoda od dodatnog poreza na dobit biti redistribuiran za mjere koje se poduzimaju za one najranjivije. Informacija o 236 milijuna eura prihoda na ime poreza, po Plenkovićevim riječima, nešto je malo iznad očekivanja, koja su se kretala oko 1.5 milijardi kuna.

"Nema više potrebe za mjerama"

Ministar zdravstva Vili Beroš je objasnio zbog čega je donesena odluka o proglašenju kraja pandemije. 

"Dosadašnjim spoznajama o bolesti covid-19, ista će najvjerojatnije biti trajno prisutna u populaciji manjim ili većim intenzitetom. Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije ili manje virulentne. Praćenje epidemiološke situacije će se nastaviti istim intenzitetom i kapacitetima", kazao je Beroš. 

"Proglašenje kraja epidemije bolesti covid-19 u Hrvatskoj temelji se na do danas stečenim spoznajama o virusu, virulenciji, posljedicama bolesti te mogućnostima zaštite populacije. U ovom trenutku nema više potrebe za mjerama koje se propisuju u samim uvjetima epidemije", istaknuo je. 

Ministar Božinović je zahvalio na angažmanu i suradnji svim županijskim i lokalnim stožerima, sustavu i operativnim snagama civilne zaštite, policijskim službenicima, inspektorima, državnim tijelima, institucijama, pravnim osobama i pojedincima, zdravstvenim radnicima i odgovornim građanima. 

Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je na postupanje vlade u borbi s "najvećom zdravstvenom ugrozom koju pamti ova generacija naših građana", odnosno na rad Stožera civilne zaštite imenovanog 20. veljače 2020. godine.

"Ukidamo odluku o obvezi korištenja maski"

Prva sjednica Stožera održana je 25. veljače i od tada kontinuirano djeluje kao operativno tijelo vlade za sprečavanje širenja bolesti covid-19 (imenovano je i ukupno 576 županijskih, gradskih i općinskih stožera, s ukupno 4600 članova). Stožer je donio ukupno 530 odluka, održao 201 konferenciju za novinare te na mrežnim stranicama objavio više od tisuću raznih priopćenja.

"A danas će se donijeti, budući da nakon proglašenja prestanka epidemije više nema razloga da o nužnim epidemiološki mjerama odlučuje Stožer civilne zaštite, i 531. odluka, kojom će se ukinuti jedina odluka koja je još na snazi - ona o nužnoj epidemiološkoj mjeri korištenja medicinskih maski ili maski za lice", najavio je Božinović.

Građani su kroz rad Stožera, naglasio je, pravovremeno i transparentno informirani o razvoju epidemiološke situacije i educirani o potrebi pridržavanja epidemioloških mjera i preporuka te uputa HZJZ-a.

Vlada jednoglasno proglasila kraj epidemije

Stožer je cijelo vrijeme održavao sastanke, kontakte s predstavnicima raznih državnih tijela, gospodarskih udruženja kako bi epidemiološke mjere koje su se vodile bile adekvatne samoj situaciji, a istovremeno omogućile nužno odvijanje gospodarskih djelatnosti, istaknuo je Božinović.

"Proglašenjem prestanka epidemije građani svoje istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana. Preciznije, u navedenom roku moraju podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava. Tu je važno napomenuti da je jedina obvezna isprava osobna iskaznica, dok putovnica i vozačka nisu obvezne", naglasio je Božinović.

Vlada je potom jednoglasno proglasila kraj epidemije koronavirusa i da s radom prestaje Stožer, a odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite, s obzirom na to da virus i dalje egzistira među pučanstvom, donosit će Ministarstvo zdravstva.