HRVATSKA vlada danas je zbog ukidanja isporuke ruskog prirodnog plina odlučila proglasiti krizno stanje i to na telefonskoj sjednici, doznaje se iz Banskih dvora.

"Ovom Odlukom, koja se temelji na Uredbi o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, donesenoj u rujnu 2008. godine, nalaže se svim sudionicima na tržištu prirodnog plina postupanje sukladno odredbama Uredbe te provođenje mjera za otklanjanje kriznog stanja. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nakon proglašenja kriznog stanja odredit će mjere za otklanjanje kriznog stanja sukladno članku 5. Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom", stoji u priopćenju.

Prema ovim mjerama, proizvođači plina bi trebali povećati proizvodnju prirodnog plina iz domaćih izvora "do fizikalno-geoloških uvjeta ležišta i tehnički prihvatljive razine". S obzirom na krizno stanje, za trgovce, dobavljače, proizvođače plina, opskrbljivače plinom i kupce na veliko vrijedi ograničavanje izvoza prirodnog plina u količinama dovoljnim za podmirenje manjka prirodnog plina na tržištu Republike Hrvatske. Trgovci, dobavljači, opskrbljivači plinom i kupci na veliko bi trebali povećati uvoza prirodnog plina ukoliko postoji tehnička mogućnost, a što se tiče kupaca njima se smanjuju ili obustavljaju isporuke prirodnog plina.

"Mjere otklanjanja kriznog stanja iz članka 6. Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom provode se prema Operativnom planu iz Priloga 1., koji je sastavni dio Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. Krizno stanje traje do otklanjanja uzroka nastanka kriznog stanja, odnosno do donošenja odluke o prestanku kriznog stanja sukladno članku 11. stavku 3. Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama", dodaje se u priopćenju Vlade.

Jurčić: Hrvatska bi zapala u redukciju sve da i nema ruske obustave

Iako očekuje da će se kroz nekoliko dana riješiti "svađa" između Rusije i Ukrajine, jer je za Rusiju "preopasno ostaviti Europu bez plina", SDP-ov ekonomski strateg Ljubo Jurčić u potpunosti je nezadovoljan trenutnom situacijom jer ona, kaže, razotkriva da Hrvatska "energetsku taktiku i strategiju uopće nema".

"S još jednim skladištem plina i proširenjem Okolija, spajanjem na sjevernoafrički plin, strategijom upotrebe energenata (voda, plin, nafta) usklađenom s klimatskim uvjetima, plus pripremom elektroenergetskog sustava za teret grijanja u slučaju da nestane plina, imali bi korake za preuzimanje krize, ali to je taktika i strategija koju mi nemamo", kaže Jurčić. Tvrdi da "ovo nije izvanredna situacija" jer bi Hrvatska zapala u redukciju sve da i nema ruske obustave isporuke plina i da imamo normalnu zimu.

"Nepripremljenost je naša situacija. U ljeto se dogovaraju zalihe struje i plina, kada ti ne trebaju. Sada sve da i želimo kupiti, ne bi imali od koga. Pitanje je i bi li naša elektroenergetska mreža izdržala da potrošači plina se sada krenu grijati na struju. Nismo napravili niti novi ugovor s Rusima, nego smo zahladili odnose. A to nije pitanje svrstanih i nesvrstanih, nego energetske stabilnosti i sigurnosti, samostalnosti na dva mjeseca u godini po pitanju zaliha nafte, struje, vode i td. ", nabraja Jurčić.

Upitan za komentar izjave predsjednika Stjepana Mesića koji je poručio da smo trebali razmišljati ranije, kada je Katar prije nekoliko godina u Hrvatskoj namjeravao graditi terminal za ukapljeni plin, Jurčić kaže da "nije korektno prema hrvatskom društvu spominjati te dugoročne političke priče, s obzirom da bi se efekti takvog terminala osjetili tek nakon 2015. godine. Nužno je okrenuti se rješenjima ostvarivim u iduće dvije godine".

Zaključno, Jurčić smatra da su "Rusi čekali prognozu da ovo naprave i pokažu svoju važnost, zbog Gruzije, širenja NATO-a na Rumunjsku i Bugarsku te postavljanje proturaketnog štita", no da će se na kraju ove redukcije poduzeća zbrajati štete. Primjerice, tvrtka Elektroda - Zagreb procjenjuje da zbog redukcije gubi do 150 tisuća kuna dnevno. "Korištenje alternativnih goriva automatski znači skuplju proizvodnju. HEP-u će se također povećati troškovi jer je lož ulje skuplje nego plin", kaže Jurčić.

Jučer 15 posto od dogovorene isporuke, danas nula

Podsjetimo, nakon što je Hrvatska tijekom jučerašnjeg dana primala između 15 i 20 posto ugovorene količine plina, isporuka je tijekom noći ponovno u potpunosti prekinuta, potvrdilo je jutros Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Glasnogovornik Ministarstva i savjetnik ministra Tomislav Mazal sinoć je za Index rekao kako procjene o tome da Hrvatska ima zaliha plina ima za desetak dana "nisu daleko od istine" i kako se zasigurno "ne može govoriti da možemo bez ruskog plina". Dodao je i kako je normalno da "svi očekuju da se situacija između Rusije i Ukrajine što prije riješi".

Građanstvo "apsolutno sigurno", moguće odgađanje početka drugog polugodišta

Međutim, premijer Sanader je nakon sastanka s čelnicima resornih ministarstva te Ine, Plinacro-a i HEP-a izjavio kako "da danas ništa ne činimo, imamo dovoljno plina za tri tjedna" te da "razloga za paniku nema, ali za ozbiljnost ima". Produženje školskih praznika zbog situacije s plinom je jedna od opcija, kazao je, no ukoliko se situacija zakomplicira.

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec izjavio je da su građanstvo, odnosno tarifni kupci, "apsolutno sigurni" i da će dobivati potrebne količine plina.

> Rusi zatvorili plinovod: Od jutros opet nema plina za Europu!

> Mesić nudi rješenje: Katar zainteresiran za izgradnju plinskog terminala u Hrvatskoj

> 70.000 tisuća Novosađana bez grijanja, restrikcije i u drugim dijelovima Srbije te u BiH

> Bez ruskog plina smo na sigurnom maksimalno deset dana

Podsjetimo, do prvog prekida u isporuci plina iz Rusije je došlo u utorak oko 4.30 sati. Oko 8 sati je plin ponovno krenuo, ali "na kapaljku", da bi tijekom noći ponovno došlo do prekida u opskrbi. Stoga je Ina pozvala sve potrošače na racionalnu potrošnju. Prioritet u opskrbi na hrvatskom tržištu i dalje imaju domaćinstva, bolnice, dječji vrtići, škole i slične ustanove, a u Ini ističu kako je riječ o "iznimno ozbiljnoj situaciji".

Ina navodi kako se domaćom proizvodnjom prirodnog plina te količinama u podzemnom skladištu Okoli ne mogu zadovoljiti sve potrebe Hrvatske te kako su stoga nužna smanjenja opskrbe prirodnim plinom pojedinim kategorijama kupaca na hrvatskom tržištu, sukladno propisanom redoslijedu u uredbi o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom koju je donijela hrvatska Vlada. Prema tim je odredbama smanjena isporuka prirodnog plina velikim industrijskim potrošačima i HEP-u, kao i ostalim kupcima izravno priključenim na transportni sustav, na količinu minimalno potrebnu za očuvanje tehničkih karakteristika postrojenja, priopćeno je iz Ine.

"Kako bez ruskog plina?"

Ono što je još jučer izgledalo tek kao razmirica između daleke Rusije i Ukrajine, sad je postao jedan od gorućih problema u Hrvatskoj, ali i u regiji, zbog čega je danas šef hrvatske Vlade Ivo Sanader zakazao hitan sastanak.

Na današnjoj sjednici Vlade premijer Sanader je s predstavnicima resornih ministarstava, Ine, Plinacroa i HEP-a trebao pronaći alternativna rješenja za nabavu plina. Razmatraju se sve opcije pa i dogovor s Italijom oko isporuke plina. Naime, ta susjedna zemlja s Inom na sjevernom Jadranu ima zajedničke plinske platforme.

Vlada je jučer poručila svim građanima kako nema mjesta panici. Mjere štednje za velike potrošače, koje je uvelo Ministarstvo gospodarstva, ostaju na snazi.

M.M./I.M.
Foto: Pixsell/Index/AFP