VLADA je uporna u tome da novi sustav koji bi se za godinu i pol trebao uvesti na hrvatske autoceste ne budu vinjete, nego da se i dalje vožnja naplaćuje skuplje - po kilometru.

Krajem 2024. godine, kako su najavljivali iz vlade, naplatne kućice trebale bi nestati s hrvatskih autocesta, no plan vlade je da se cijena cestarina i dalje obračunava na identičan način kao do sada, samo će vam se novac skidati s bankovnog računa ili ENC uređaja bez prolaska kroz kućice. 

Portali koji će biti postavljeni na autocestama automatski će očitavati registarske oznake pa vam skidati novac s bankovne kartice, koju ćete morati povezati sa svojim registracijama, ili će vam očitavati ENC uređaj i skidati s njega, sve prema prijeđenim kilometrima. 

Uvođenje takvog sustava na sve hrvatske autoceste koštat će oko 100 milijuna eura. Možda nešto manje, a možda i znatno više jer su ponude koje su pristigle u velikim rasponima, od 80-ak milijuna eura sve do 244 milijuna eura, bez PDV-a. 

Manipulativna anketa vlade i HAC-a koju Butković koristi kao argument da Hrvati ne žele vinjete

Iz vlade su vrlo agilni u odbijanju elektroničkih vinjeta kao rješenja za naplatu cestarine i inzistiraju na tome da se autoceste i dalje naplaćuju po prijeđenim kilometrima. Toliko su agilni da se koriste i manipulacijama. Naime, ministar prometa prošlog je tjedna izjavio da - Hrvati ne žele vinjete.

"Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model 'plati koliko voziš' umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja", izjavio je ministar Oleg Butković.

Naravno, nameće se pitanje kakvo je to istraživanje u kojem je 70 posto ljudi u Hrvatskoj reklo da ne želi vinjete. Istraživanje koje je spomenuo Butković provedeno je na tek 600 ispitanika i to je anketa koju je za vladu i HAC 2019. godine provela agencija Ipsos. Ljudima su bile ponuđene tri opcije - sustav naplate "plati koliko voziš", vinjete i opcija "ne znam", no pitanje je bilo formulirano tako da je ljudima sugerirano da bi se u sustavu vinjeta naplaćivale ne samo autoceste nego i "većina državnih cesta".

Jasno je da je takav sugestivan način postavljanja pitanja itekako utjecao na rezultat ankete, u kojoj je 70 posto ispitanika odabralo model "plati koliko voziš", što Butković sada koristi kao argument govoreći da su se Hrvati izjasnili da ne žele vinjete. 

Vlada nije ponudila nijednu studiju o isplativosti vinjeta u Hrvatskoj niti je dala bilo kakav ozbiljan argument protiv njih. Umjesto toga, poziva se na anketu, čijim rezultatima također manipulira. 

Što donose vinjete u usporedbi s vladinim sustavom

Sustav elektroničkih vinjeta građanima bi omogućio da više koriste autoceste koje su sada mnogima preskupe. Prometni eksperti i ranije su se zalagali za vinjete kao način poticanja vožnje autocestama, koje su najsigurniji način cestovnog prijevoza. Ne treba zaboraviti da Hrvati autoceste skupo plaćaju i kroz davanja u proračun, ali ni da je kilometar autocesta u Hrvatskoj vrlo skup. Posebno uzmemo li u obzir da se radi o jednokratnoj vožnji i da vinjete donose neograničenu vožnju u određenom razdoblju. 

Za ilustraciju, slovenska sedmodnevna vinjeta za osobni automobil koja omogućuje tjedan dana neograničene vožnje autocestama košta 16 eura. Dionica Zagreb-Split košta 24 eura. O isplativosti vinjeta koje obuhvaćaju dulje razdoblje, poput mjesečnih ili godišnjih, ne treba puno govoriti. Jasno je i da bi vinjete u Hrvatskoj bile skuplje nego u Sloveniji jer Hrvatska ima znatno više kilometara autocesta, no čak i da najkraće 7-dnevne vinjete budu duplo skuplje nego u Sloveniji, bile bi znatno jeftinije od relacije Zagreb-Split-Zagreb. 

Uz to, sustav elektroničkih vinjeta bio bi jednostavniji od vladinog modela. Naime, sustav koji stiže na autoceste zahtijeva vezanje bankovne kartice uz račun i skidanje novca za svaku prijeđenu dionicu autoceste, dok bi u slučaju elektroničkih vinjeta kamere na autoceste trebale provjeravati samo je li za registarske oznake vozila aktivna vinjeta. Vozači bi trebali kupiti samo vinjetu i više se ne bi trebali brinuti imaju li dovoljno novca na računu, što će biti slučaj s vladinim sustavom. 

Indexova velika anketa: 89 posto ljudi želi vinjete, a ne vladin novi sustav

O kakvoj se obmani radi, možda najbolje pokazuje velika anketa Indexa, koju smo proveli za vikend.

Do sada je glasalo gotovo 75.000 ljudi. Rezultati su jasni i potpuno su suprotni onima koje kao argument koristi vlada. 

U Indexovoj anketi 89 posto ljudi, odnosno oko 65.000, izjasnilo se za elektroničke vinjete s vremenskim trajanjem, poput onih u Sloveniji. 

11 posto ljudi izjasnilo se za vladin model elektroničke naplate po prijeđenim kilometrima. 

Dakle, na znanje vladi, budući da se opravdavajući svoju odluku poziva na mišljenje građana.