PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je danas u Sarajevu kako BiH još ima priliku za ozbiljan napredak na putu ka članstvu u Europskoj uniji, ali da sve i dalje ovisi o tome koliko su lokalni političari spremni na provedbu reformi.

Predsjednica Europske komisije je po dolasku u BiH posjetila memorijalni centar u Srebrenici koji čuva uspomenu na više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu počinjenom 1995., a na društvenoj mreži X poručila je kako je bila duboko dirnuta susretom s majkama, udovicama i kćerima žrtava te kako je zajednička dužnost očuvati sjećanje i sačuvati istinu kao preduvjet pomirenja.

"Europska unija", kako je poručila, "uvijek će se sjećati genocida u Srebrenici".

Odvojen sastanak s članovima Predsjedništva BiH

Nakon toga se u Sarajevu odvojeno sastala s članovima Predsjedništva BiH i predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, a novinarima je potom kazala kako politički lideri imaju veliku odgovornost graditi budućnost na istini.

Kazala je kako je BiH prošla dugi i naporni put i sada je "na pragu EU" pa s tim treba nastaviti, a kada ima političke volje, kako je istaknula, ima i načina da se to ostvari.

"Potrebno je usvojiti reformske zakone i imenovati glavnog pregovarača", podsjetila je Von der Leyen na trenutačne prioritete za BiH.

"Proširenje nije samo pitanje politike nego i volje i glasa naroda"

Poručila je kako proširenje nije samo pitanje politike nego i volje i glasa naroda, a ankete pokazuju da 72 posto građana BiH vjeruje EU dok dvije trećine Europljana podupire nastavak proširenja.

Von der Leyen je u BiH boravila u sklopu regionalne mini turneje nakon posjeta Crnoj Gori gdje je imala uglavnom pohvalne riječi za napredak koji je ta zemlja ostvarila nadajući se članstvu u Uniji do kraja 2028. godine.

Za razliku od Crne Gore BiH se od ožujka 2024. nije pomaknula ni za milimetar na putu ka članstvu jer je od trenutka kada joj je Europsko vijeće uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora nastupila nova politička kriza koja je zakočila sve reforme.

U BiH stoga do danas nisu uspjeli usvojiti zakon o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) niti imenovati glavnog pregovarača što su ključni preduvjeti za formalni početak pregovora čije je trajanje ionako nemoguće predvidjeti.

Program reformi

Tek nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka Vijeće ministara BiH je 30. rujna uspjelo usuglasiti program reformi koji je tražila Europska komisija kako bi toj zemlji odobrila pristup fondu od oko milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnim kreditima iz paketa od šest milijardi eura osiguranog kroz Plan rasta za šest država zapadnog Balkana.

Von der Leyen je najavila kako će Komisija pregledati dostavljeni program, a prioritet je prva međuvladina konferencija.

Krišto je u utorak kazala kako ona radi sve što je u njenoj moći pa je tako pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača no njeno usvajanje ne može ishoditi bez suradnje drugih. Tu će odluku, kako je najavila, pustiti u proceduru i očekuje da se na taj način pokaže tko je za otvaranje pregovora, a tko to koči.

"Neka svi jasno kažu želimo li taj proces (europskih integracija)", kazala je Krišto koja ističe kako je mjesto BiH u EU, a svi trebaju kazati jesu li za to.

Poručila je kako se ona, unatoč zaprekama, na putu provedbi reformi neće umoriti, a poticaj joj je potpora Europske komisije.

Potvrdila je i kako je s Von der Leyen razgovarala o izmjenama izbornog zakona BiH. Kazala je kako taj problem uvelike opterećuje odnose u BiH pa je potrebno poduzeti mjere kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje na temelju presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Krišto se nada kako će i za to biti dovoljno dobre volje jer je to najbolji način da se osigura mir i stabilnost BiH.