UČITELJSKI i nastavnički poziv sve je manje privlačan mladima u Hrvatskoj, a jedan od glavnih razloga su materijalni uvjeti koji teško konkuriraju privatnom sektoru. Antun Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, govorio je za HRT o problemima koji otežavaju privlačenje novih kadrova, ali i o drugim aspektima tog ključnog zanimanja.

Kovačić ističe da posao nastavnika nije samo prenošenje znanja i vještina, već uključuje i sve izraženiju odgojnu ulogu i brigu o učenicima. To je posebno važno danas, kada se škole suočavaju s porastom problema mentalnog zdravlja među djecom. Prema njegovim riječima, taj dio posla društvo nedovoljno prepoznaje.

"Osim redovnog rada, naši nastavnici ulažu golem trud u brigu o djeci. Možemo reći da taj angažman nije dovoljno prepoznat jer tihi rad nastavnika i učitelja uglavnom ostaje nezamijećen od strane onih koji prate obrazovni sustav", kaže Kovačić.

"Školstvo se teško nosi s konkurencijom gospodarstva"

Iako posao u obrazovanju nudi sigurnost, Kovačić smatra da su materijalni uvjeti ključna prepreka. Privatni sektor i gospodarstvo mladima nude znatno bolje prilike, osobito na početku karijere. Premda u školstvu postoje mogućnosti napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, početni uvjeti često su presudni.

"Gospodarstvo mladima nudi atraktivniju poziciju, pogotovo na početku karijere, gdje su plaće veće. Školstvo gubi tržišnu bitku s gospodarstvom koje nudi kvalitetnije uvjete za rad. Materijalna prava su dobra, ali uvijek mogu biti bolja", rekao je Kovačić.

Problem je posebno izražen kod struka koje su tražene na tržištu rada. Kovačić kao primjer navodi odličnog studenta matematike koji može birati između znatno veće plaće u IT sektoru i posla u školi. Smatra da u takvim slučajevima motivacija ne može biti isključivo financijska.

"To sigurno neće biti plaća. Motivacija je unutarnji poriv. Nakon određenog broja godina, kada sretnemo bivše učenike i vidimo da napreduju kao ljudi, dobivamo osjećaj zadovoljstva jer smo se brinuli za njih. To mladom nastavniku može biti poticaj da se prihvati ovog poziva", objašnjava Kovačić.

Uključenost nastavnika u obrazovne reforme

Posljednjih godina u hrvatskom obrazovnom sustavu provedene su određene reforme, a Kovačić tvrdi da su nastavnici uključeni u njihovo kreiranje.

Kao primjer navodi uvođenje modularne nastave u srednje strukovne škole, koja je, kako kaže, proizašla iz suradnje s poslodavcima, ali i izravnog angažmana nastavnika.

"Modularna nastava rezultat je suradnje s poslodavcima, a zatim su se u izradu kurikularnih dokumenata uključili i naši nastavnici. Reforma je proizašla iz njihovog iskustva i potreba učenika", ističe Kovačić.

Umjetna inteligencija kao novi izazov

Pred školama je i izazov prilagodbe umjetnoj inteligenciji. Učenici danas mogu u nekoliko sekundi doći do goleme količine podataka, zbog čega se uloga obrazovanja mijenja. Kovačić smatra da ključno postaje naučiti učenike kako procijeniti točnost i korisnost informacija.

"Umjetna inteligencija donosi nove izazove. U trenutku dobijemo neku informaciju, a ključno je pitanje je li ona dobra. Učenike u budućnosti moramo poučavati kako prepoznati je li informacija koju dobiju putem umjetne inteligencije korisna, dobra i upotrebljiva", poručio je. Dodao je da se u školama kroz nove programe i fakultativnu nastavu već otvara prostor za te teme, jer umjetna inteligencija bez kritičkog razmišljanja može odvesti u pogrešnom smjeru.