DOK SE HRVATSKA i velik dio Europe suočavaju s ogromnim vrućinama, znanstvenici upozoravaju da Europa već desetljećima bilježi najbrže zagrijavanje među svim kontinentima.

Toplinski val zahvatio je veći dio Europe, od zapadnog i središnjeg dijela kontinenta do dijelova Ujedinjenog Kraljevstva. Ponegdje je temperatura i oko 40 °C, što je za ovo doba godine ekstremno. Francuska je pritom zabilježila svoj najtopliji dan otkad postoje mjerenja, aVelika Britanija najvišu lipanjsku temperaturu u povijesti.

I Španjolska bilježi najtoplije lipanjske dane otkad postoje mjerenja, odnosno od 1950. godine, s temperaturama koje su bile za 7,1 stupanj Celzijev iznad prosjeka.

Prema prognozi DHMZ-a, najteži dio toplinskog vala u Hrvatskoj očekuje se u nedjelju i osobito u ponedjeljak, kada će gotovo cijela zemlja biti pod najvišim stupnjem upozorenja.

Aktualni toplinski val nije izoliran događaj, nego dio trenda zbog kojeg Europa već desetljećima bilježi najbrže zagrijavanje među svim kontinentima.

Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka

Prema podacima europskog programa za praćenje klimatskih promjena Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije, europski kontinent zagrijava se više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Planet je u cjelini oko 1,4 °C topliji nego u predindustrijskom dobu, definiranom kao razdoblje od 1850. do 1900. godine. Za usporedbu, Europa je oko 2,4 °C toplija nego u predindustrijskoj eri, prema podacima Copernicusa.

Tijekom proteklih 30 godina prosječna globalna temperatura rasla je za oko 0,27 °C po desetljeću. U Europi je istodobno porast iznosio oko 0,56 °C po desetljeću od sredine 1990-ih, odnosno više nego dvostruko više od globalnog prosjeka. Brže se zagrijava jedino Arktik, gdje temperatura raste za oko 0,75 °C po desetljeću.

Mediteran kao žarište

Stopa zagrijavanja u Europi varira ovisno o godišnjem dobu. Proljeće se zagrijavalo sporije od ostalih godišnjih doba. Zima se najbrže zagrijavala u većem dijelu srednje i istočne Europe, dok se ljeto najbrže zagrijavalo u zapadnoj Europi.

Posebno osjetljivo područje Europe je Sredozemlje. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) već ga godinama opisuje kao jedno od svjetskih klimatskih vrućih žarišta, odnosno područje u kojem se posljedice klimatskih promjena očekuju izraženije nego u mnogim drugim dijelovima svijeta.

Temeljni uzrok klimatskih promjena jest sve veća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Oni zadržavaju dio topline koja bi inače pobjegla u svemir, zbog čega se Zemlja zagrijava. No zašto se Europa zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka?

Kopno se zagrijava brže od mora

Jedan od osnovnih razloga jest činjenica da se kopno zagrijava brže od oceana. Dok mora mogu apsorbirati i pohraniti velike količine topline te je rasporediti u dublje slojeve, kopno se zagrijava znatno brže.

Budući da velik dio Europe čini kopno, učinak globalnog zatopljenja na ovom je kontinentu izraženiji nego u regijama u kojima prevladavaju oceani.

"Očekuje se da će se regije srednjih i visokih geografskih širina zagrijavati brže od tropa, a kopnene regije također se očekuju brže od oceana. Oba ova čimbenika doprinose pojačanom europskom zagrijavanju u odnosu na globalni prosjek", rekao je Dr. Paulo Ceppi, predavač klimatskih znanosti na Grantham institutu Imperial Collegea, prenosi Science Media Centre.

Promjene u atmosferskoj cirkulaciji

Prema Copernicusu, posljednjih desetljeća tijekom europskih ljeta sve se češće zadržavaju stabilni sustavi visokog tlaka zraka, odnosno anticiklone. One donose vedro vrijeme, malo vjetra i mnogo Sunčeve energije, zbog čega se toplina dulje zadržava nad istim područjem i povećava vjerojatnost dugotrajnih toplinskih valova.

Direktor Copernicusova programa Carlo Buontempo kaže da je takav obrazac posljednjih 20 do 30 godina sve češći tijekom europskih ljeta. Ipak, ističe da znanstvenici još raspravljaju o tome je li riječ o izravnoj posljedici klimatskih promjena ili prirodnoj varijabilnosti atmosfere.

U međuvremenu, istraživanje Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta pokazalo je da su obrasci u kojima se nad zapadnom Europom zadržava visok tlak zraka, a nad istočnim Atlantikom nizak tlak, postali učestaliji.

Takva konfiguracija pogoduje dotoku vrlo toplog zraka iz sjeverne Afrike prema Francuskoj, Njemačkoj, zemljama Beneluksa i drugim dijelovima zapadne Europe. Autori procjenjuju da se u pojedinim dijelovima zapadne Europe više od trećine trenda zagrijavanja može povezati s promjenama u atmosferskoj cirkulaciji.

Uloga mlazne struje

Kako piše The New York Times, temperaturna razlika između toplijeg ekvatora i hladnijeg Arktika pokreće mlaznu struju, pojas snažnih zapadnih vjetrova koji usmjerava vremenske sustave na sjevernoj hemisferi. No kako se zbog klimatskih promjena smanjuju snježni pokrivač i morski led, smanjuje se i temperaturna razlika između Arktika i toplijih područja južnije, što bi moglo utjecati na ponašanje mlazne struje.

Neka istraživanja upućuju na to da bi zbog toga mlazna struja mogla oslabjeti ili promijeniti putanju, pa bi se vremenski sustavi sporije kretali ili dulje zadržavali nad istim područjem. To povećava vjerojatnost dugotrajnih toplinskih valova u Europi, koji mogu potrajati danima ili čak tjednima. Ipak, znanstvenici još raspravljaju o tome u kojoj su mjeri klimatske promjene odgovorne za takve promjene u ponašanju mlazne struje.

Veza Europe i Arktika

Jedan od važnijih razloga zašto je Europa najbrže zagrijavajući kontinent na planetu jest taj što se neki njezini dijelovi protežu u Arktik. Ova regija najbrže se zagrijava na Zemlji zbog začaranog kruga: više temperature tope snijeg i led, otkrivajući tamnije površine ispod njih, koje apsorbiraju više Sunčeve energije i dodatno pojačavaju zagrijavanje.

Jilan Jiang iz Kineske akademije meteoroloških znanosti u Pekingu analizirala je podatke o morskom ledu i globalnim vremenskim obrascima koji sežu do 1979. godine. Istraživanje je pokazalo povezanost između ubrzanog gubitka leda u Barentsovu moru od 2000. godine i sve češće istodobne pojave toplinskih valova u Europi i istočnoj Aziji, piše Guardian.

Dodatni čimbenik je sve manji snježni pokrivač u Europi. Snijeg odbija velik dio Sunčeve energije natrag u atmosferu, dok tamnije tlo nakon njegova topljenja upija više topline. Time se stvara još jedan mehanizam koji dodatno ubrzava zagrijavanje kontinenta.

Paradoks čišćeg zraka

Rebecca Emerton, viša znanstvenica u Copernicusovoj Službi za klimatske promjene (C3S) i jedna od autorica izvješća European State of the Climate, ističe da postoji nekoliko čimbenika zbog kojih se Europa toliko brzo zagrijava. Zanimljivo, smanjeno onečišćenje zraka jedan je od njih.

"Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su koncentracije aerosola. Kako se onečišćenje zraka smanjuje, može se smanjiti i naoblaka, što omogućuje većoj količini Sunčeva zračenja da dopre do površine i doprinosi zagrijavanju", navela je.