AMERIČKI pristup Kini jedno je od najvažnijih strateških područja vanjske politike, s dalekosežnim posljedicama za globalnu sigurnost i trgovinu. Povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a uz prijetnje o uvođenju carina od čak 60% na kineski uvoz mogao bi dodatno destabilizirati ionako složene ekonomske odnose između dviju najvećih svjetskih ekonomija. U usporedbi s prvim mandatom, kad su carine bile između 7.5% i 25%, nova prijetnja dolazi u trenutku kad je kinesko gospodarstvo ranjivije nego ikad.

Ekonomski problemi s kojima se ta zemlja trenutno suočava vrlo su ozbiljni. 

Kriza na tržištu nekretnina

Godine 2018. kinesko tržište nekretnina činilo je oko četvrtinu ekonomske aktivnosti zemlje, a prihod lokalnih vlasti ovisio je o prodaji zemljišta za stambene projekte. No od 2021. godine sektor nekretnina bilježi pad, što je znatno smanjilo prihode lokalnih vlada, dok višak stambenog prostora dovodi u pitanje mogućnost povratka ovog sektora kao ključnog pokretača rasta. Današnja situacija, s rastućim inventarom neprodanih nekretnina, drastično je drugačija, a oporavak tržišta čini se sve manje vjerojatnim, piše Reuters. 

Ogromna zaduženost

Pad nekretninskog sektora opteretio je lokalne vlade dugovima koje sada teško mogu servisirati. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da ukupni dug javnog sektora iznosi 147 trilijuna juana (oko 20.7 trilijuna dolara) na kraju 2023. godine. Kad se pribroji dug kućanstava i poduzeća, ukupna zaduženost premašuje 350 trilijuna juana, odnosno gotovo tri puta veličinu kineskog gospodarstva. Ovaj teret ograničava sposobnost Kine da odgovori na vanjske šokove poput potencijalnih američkih carina.

Slaba domaća potražnja

Kineska domaća potrošnja također je slaba. Niske plaće, visoka nezaposlenost mladih i slab sustav socijalne sigurnosti drže potrošnju kućanstava ispod 40% BDP-a, što je oko 20 postotnih bodova ispod svjetskog prosjeka. Povećanje potrošnje zahtijevalo bi daljnje zaduživanje ili preusmjeravanje nacionalnog dohotka prema kućanstvima. Trenutno su vlasti više usmjerene na modernizaciju industrije, s uspjehom u sektorima poput električnih vozila i solarne energije, što je dovelo do dodatnih carina u SAD-u, Europi i Turskoj.

Deflacijski pritisci

Kombinacija krize u nekretninama, zaduženosti i slabe potrošnje pojačala je deflacijske pritiske. Pritom je preusmjeravanje resursa iz sektora nekretnina u proizvodnju stvorilo višak industrijskih kapaciteta. Deflacija cijena u industrijskom sektoru dodatno opterećuje gospodarstvo, dok bi nove carine dodatno smanjile vanjsku potražnju i povećale industrijski višak.

Ograničene mogućnosti za devalvaciju juana

Kako bi neutralizirala učinke Trumpovih prijašnjih carina, Kina je ranije devalvirala juan, no sada bi trebao dodatno pasti za čak 18% u odnosu na dolar kako bi nadoknadio učinak od 60% carina. No s obzirom na zabrinutost zbog kapitalnog odljeva, kineske vlasti su ove godine pokušale spriječiti pad juana ispod 7.3 za dolar, što čini punu prilagodbu malo vjerojatnom.

Dodatni vanjski faktori

Tijekom pandemije covida-19 SAD je osigurao potrošačima financijsku pomoć, od koje je dio bio usmjeren na kineske proizvode. Također, nakon ruske invazije na Ukrajinu Moskva je preusmjerila nabavu robe iz Kine zbog ograničenog pristupa zapadnim tržištima. No takve prilike su rijetke i malo je vjerojatno da će se ponoviti.

Politički rizici i američka sigurnosna politika prema Kini

U svom prvom mandatu Trump je Kinu nazvao "strateškim konkurentom", dok su bilateralne tenzije eskalirale. U međuvremenu, Bidenova administracija zauzela je drukčiji pristup naglašavajući odgovornost i sigurnosna partnerstva s drugim azijskim zemljama radi ograničavanja kineskog utjecaja. Ipak, Trumpov povratak mogao bi značiti drugačiji smjer, posebno s obzirom na njegove pohvale kineskog predsjednika Xi Jinpinga kao "briljantnog" i "opasnog" vođe. Trump je također naglasio da bi u slučaju blokade Tajvana reagirao uvođenjem paralizirajućih carina, ističući svoju nepredvidivost kao potencijalni odvraćajući faktor.

Trumpov povratak na vlast i ekonomska prijetnja koju to donosi sigurno izazivaju oprez i zabrinutost u Kini. Veliko je, naime, pitanje u kojoj si mjeri Kina, s obzirom na postojeće ekonomske probleme, može priuštiti novi trgovinski sukob s Trumpom i SAD-om.