NAKON što je problem s otpadom u Gospiću dospio u fokus javnosti, u medijima i na društvenim mrežama primjetan je porast prijava o nelegalnom odlaganju smeća i nepravilnostima na službenim odlagalištima. To potvrđuje i Vesna Grgić, voditeljica Zelenog odreda i predsjednica neprofitne braniteljske udruge VIDRA, koja navodi da je njezina udruga primila tridesetak novih prijava ekoloških incidenata, prenosi N1.

Lavina prijava nakon slučaja Gospić

"Broj prijava nemjerljivo je veći nego prije, pokrenula se lavina. Građani dojavljuju, ali velikom većinom žele biti anonimni jer su pritisci na njih veliki, naročito u malim sredinama", objašnjava Grgić. Dodaje da im se, osim građana, javljaju i općinski i gradski vijećnici iz oporbe koji upozoravaju na probleme, ali bez uspjeha. Zeleni odred poziva građane da uz dojave pošalju fotografiju ili lokaciju, a udruga jamči zaštitu identiteta prijavitelja. "Znamo da je na lokalnim razinama vrlo teško pribavljati dokaze i prijavljivati", kaže Grgić.

Na pitanje je li slučaj Gospić otvorio Pandorinu kutiju problema s otpadom u Hrvatskoj, Grgić odgovara: "Gospić nije otvorio Pandorinu kutiju jer se ta kutija već raspala od tolike količine strahota."

Sustavni problemi i legalni uvoz

Zeleni odred, napominje Grgić, uglavnom je fokusiran na legalno gospodarenje otpadom, koje opisuje kao katastrofalno. "Borimo se već godinama da se zatvori Kaštijun, regionalni centar za gospodarenje otpadom u Puli, jer je doslovno napravljen ilegalno, s lažiranom studijom utjecaja na okoliš. Kaštijun s više od 400 tehničkih nedostataka i danas radi probleme, a sada ga žele proširiti. Tužili smo i slali prijave DORH-u, ali ništa se ne događa. Slično je i s Piškornicom u Koprivnici. Gdje god se detaljnije pogleda, situacija je ista", tvrdi Grgić.

Ona smatra da problem leži u tome što je država organizirala i dozvolila legalan uvoz opasnog i neopasnog otpada. "Događa se da svi koji imaju legalne dozvole za uvoz otpada i dalje imaju aktivne ugovore, najviše s Austrijom, Slovenijom i Italijom. Oni i dalje preuzimaju sav taj otpad jer te zemlje uredno i legalno plaćaju njegov odvoz. A uvoznici ga nemaju kamo odložiti pa ga istovaraju gdje god mogu, čak i po šumama. Dobili smo dojavu iz Slavonije da se otpad godinama istovarao na jednu gospodarsku jedinicu Hrvatskih šuma", kaže ona.

"Ne stižemo ni provjeriti sve dojave na terenu. Ovih dana su nam planinari javili kako je puno otpada između Velebita i Velike Kapele. Kažu da su to jezive količine, ali to su još uvijek neprovjerene informacije. Dobili smo dojave i iz okolice Dubrovnika i iz Slavonije. Iz Bjelovara su nam javili da se smeće bez ikakvog ustručavanja iskrcava u tamošnju šumu", govori Grgić.

Dojave iz cijele Hrvatske

Posebno upozorava na odlagalište otpada Baćanska u Davoru kod Nove Gradiške, koje opisuje kao "Sodomu i Gomoru". "Baćanska je poznata kao odlagalište s najviše požara u Hrvatskoj. Od 2020. godine tamo je bilo šest službeno registriranih požara, a lokalni stanovnici kažu da ih je bilo najmanje deset. Podignute su prijave, bile su inspekcije i izrečena im je zabrana rada. Tamo je brdo problema, ali otpad se i dalje istovara, a odlagalište radi", naglašava Grgić.

Prema njezinim riječima, odlagalište Baćanska je eklatantan primjer, odnosno paradigma problema s otpadom u Hrvatskoj. "Tamo na jednom mjestu imate sve: i nezakoniti istovar i dovoženje otpada iz nepoznatih pravaca i ogromne emisije štetnih plinova i požare svake godine. Prilikom gašenja nastaju ogromne lokve oko požarišta, a sve se to slijeva u zaštićeno poljoprivredno tlo. Zadnji požar na tom odlagalištu bio je početkom kolovoza. Gorio je dvadesetak dana i nisu ga do kraja ugasili. O Davoru se nije puno pisalo i govorilo u javnosti, ali dok nije izbio problem u Gospiću, ni o čemu od ovoga nije se puno govorilo", ističe ona.

Budućnost borbe protiv zagađenja

Voditeljica Zelenog odreda smatra da je slučaj Gospić "i nažalost i na sreću" otvorio puno kanala prema javnosti. "Ti kanali se ne smiju zatvoriti jer situacija s otpadom u Hrvatskoj je neodrživa", poručuje.

Grgić ne očekuje puno od prosvjeda "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", najavljenog za 5. rujna u Zagrebu. Smatra da bi trebalo prikupiti svu dokumentaciju, otići u Bruxelles i "tamo im nacrtati što se ovdje zbiva".