UKRAJINA je tijekom mirovnih razgovora u Berlinu odbacila prijedlog uspostave demilitarizirane zone u Donbasu. Visoki ukrajinski dužnosnik poručio je da bi takav scenarij predstavljao kapitulaciju i da "neće biti prihvaćen", dok se pregovori nastavljaju u njemačkoj prijestolnici.

Pregovori bez dogovora

Pregovori između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i američkog izaslanstva završili su bez dogovora o prijedlogu demilitarizirane zone na istoku Ukrajine.

Sastanak je održan u Berlinu, a informacije je objavio Bild pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima.

Prema navodima Bilda, razgovori su se temeljili na američki podržanom mirovnom okviru u 28 točaka, čiji je cilj zamrzavanje rata. Prijedlog uključuje obvezu Ukrajine da ne traži članstvo u NATO-u te održavanje novih izbora u roku od 100 dana, što je Kijev spreman razmotriti pod određenim okolnostima.

Prijepor oko teritorija i Donjecke oblasti

Pregovori su zapeli na teritorijalnim pitanjima, osobito na prijedlogu prema kojem bi se ukrajinske snage morale povući iz dijelova Donjecke oblasti kako bi se uspostavila, kako su je opisali američki pregovarači, "demilitarizirana gospodarska zona".

Prema dokumentu o kojem se raspravljalo u Berlinu, Krim, Luhanska i Donjecka oblast bile bi de facto priznate kao teritoriji pod ruskom kontrolom. Dijelovi Zaporiške i Hersonske oblasti bili bi zamrznuti duž sadašnje linije dodira.

Plan je također predviđao povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova Donjecke oblasti koje su trenutačno pod ukrajinskom kontrolom, a ta bi područja potom bila demilitarizirana i međunarodno priznata kao ruski teritorij.

Crvena linija

Iako je Zelenski, prema navodima izvora, spreman prihvatiti zamrzavanje bojišnice, što bi u praksi značilo privremeno prihvaćanje gubitka okupiranih teritorija, uključujući Krim te dijelove istočne i južne Ukrajine, odlučno je odbacio bilo kakvo jednostrano povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke oblasti.

Američka strana predložila je da se Ukrajina povuče s približno 5.600 četvornih kilometara Donjecke oblasti, pri čemu to područje ne bi bilo okupirano ruskim snagama, već bi ostalo demilitarizirano.

Moskva je na to brzo odgovorila prijedlogom da u zonu uđe isključivo ruska Nacionalna garda (Rosgvardija), snaga koja aktivno sudjeluje u borbenim djelovanjima.

Kijev: povlačenje bi značilo prisilnu predaju

Kijev strahuje da bi Rusija iskoristila ukrajinsko povlačenje kako bi vojno zauzela to područje, čime bi se prijedlog u praksi pretvorio u prisilnu predaju. Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je za Bild da bi takav scenarij predstavljao kapitulaciju i da "neće biti prihvaćen".

Unatoč spremnosti Kijeva na značajne kompromise, uključujući dugoročno zamrzavanje velikih dijelova okupiranog teritorija, ukrajinski dužnosnici istaknuli su da jednostrano povlačenje s bojišnice ostaje jasna crvena linija.

Zelenski je u nedjelju rekao da smatra kako je pristup "ostajemo tamo gdje smo sada" najpravednije rješenje te da očekuje potporu Sjedinjenih Država.

Zašto povlačenje samo jedne strane?

Govoreći o prijedlozima za tampon-zonu, Zelenski je doveo u pitanje zašto bi se povlačenje odnosilo isključivo na ukrajinske snage. "Ako se ukrajinske snage povuku pet ili deset kilometara, zašto se onda i ruske snage ne bi povukle jednako duboko unutar okupiranih teritorija?" rekao je.

Dodao je da pitanje ostaje neriješeno i iznimno osjetljivo.

Francuski list Le Monde objavio je 11. prosinca da je Kijev pristao na uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu uz povlačenje snaga s obje strane bojišnice. Ured predsjednika Ukrajine to je dan kasnije odbacio, poručivši da Kijev nije spreman pristati na "tampon-zonu" te da nikakva politička odluka nije donesena.

Savjetnik šefa Ureda predsjednika Ukrajine Mihajlo Podoljak rekao je za Kyiv Post da se zasad radi isključivo o teorijskim raspravama. "Jasno je da se u svakom pregovaračkom procesu razmatraju svi mogući formati, uključujući i potencijalni format zaustavljanja duž linije izravnog borbenog dodira", rekao je Podoljak.