ANTE STARČEVIĆ, jednog od utemeljitelja moderne hrvatske državotvorne ideologije, nema u hrvatskome školskom sustavu, upozorio je predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Luka Podrug, otvarajući u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest znanstveni kolokvij o 180. obljetnici Starčevićeva rođenja.

Po Podrugovim riječima HČSP je i organizirao jednodnevan znanstveni kolokvij - razgovor kako bi se osvježila starčevićanska ideja, koja je, ustvrdio je, ideja budućnosti. Ali, dodao je, danas jako malo Hrvata poznaje Starčevićev život i djelo, a još ih manje živi po načelima za koja se on zauzimao.

Predsjednik HČSP-a smatra kako je u današnje vrijeme opće krize hrvatskoga društva, osobito moralne, vrijedno podsjetiti na čvrsto stajalište Oca Domovine da politika mora biti častan i moralan posao.

Starčević je govorio da tko se kruhom naroda hrani, dužan je narodu podnijeti račune, ali, istaknuo je Podrug, kad se na to danas upozorava, to često izaziva porugu.

Dok o Starčeviću službene hrvatske institucije šute, zadaća je znanstvenoga kolokvija da u današnjim teškim vremenima podsjetimo na tu izvanrednu ličnost hrvatske povijesti, rekao je Podrug.

U prvome dijelu kolokvija bilo je riječi o političkim stajalištima Ante Starčevića u radu Hrvatskoga sabora od 1861. do 1868., na koje je podsjetila povjesničarka Agneza Szabo.

Starčevićeva misao o nužnosti samostalne hrvatske države bila je temom izlaganja Jasne Turkalj, znanstvenice Hrvatskoga instituta za povijest, koja je podsjetila da je Starčević smatrao Austriju i dinastiju Habsburgovaca glavnom zaprekom samostalnoj hrvatskoj državi.

O Starčevićevu odnosu prema Srbiji i Srbima govorio je Željko Holjevac, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar". Istaknuo je da taj odnos nije moguće spoznati bez poznavanja činjenice da je za Starčevića osnovno načelo bila hrvatska samostalnost.

"Svi koji su stajali na putu tomu aksiomu teško su mogli izbjeći Starčevićev žalac, koji je povijest često poslije negirala", ustvrdio je Holjevac, dodavši kako je povijest potvrdila Starčevićevu ideja o hrvatskoj samostalnosti kao bitnoj pokretačkoj dimenziji hrvatske emancipacije.

Zlatko Hasanbegović, znanstvenik Instituta "Ivo Pilar", podsjetio je na Starčevićeva stajališta prema bosansko-hercegovačkim muslimanima koje je, istaknuo je, smatrao ekskluzivnim dijelom hrvatskoga naroda. Taj je odnos pak usporedio s onim biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je, rekao je Hasanbegović, do kraja života ostao čvrsto na stajalištu da između kršćanstva i islama ne može biti dijaloga.

Političar, filozof i književnik Ante Starčević rođen je 23. svibnja 1823 u Žitniku pokraj Gospića, a umro je u Zagrebu 28. veljače 1896.