LIJEK za HIV mogao bi biti korak bliže nakon što su istraživači pronašli novi način kako izvući virus iz skrovišta unutar ljudskih stanica, piše The Guardian.

Sposobnost virusa da se skriva unutar određenih bijelih krvnih stanica jedan je od glavnih izazova za znanstvenike koji traže lijek. To znači da u tijelu postoji rezervoar HIV-a koji se može ponovno aktivirati, a protiv kojeg ni imunološki sustav ni lijekovi ne mogu djelovati.

Sada su istraživači s Peter Doherty Instituta za infekcije i imunologiju u Melbourneu pronašli način kako učiniti virus vidljivim, otvarajući put njegovom potpunom uklanjanju iz tijela.

Metoda koja je postala poznata tijekom pandemije covida-19

Ova metoda temelji se na mRNA tehnologiji, koja je postala poznata tijekom pandemije covida-19 kada je korištena u cjepivima tvrtki Moderna i Pfizer/BioNTech.

U radu objavljenom u časopisu Nature Communications, istraživači su prvi put pokazali da se mRNA može unijeti u stanice u kojima se HIV skriva, tako što se zatvori u sićušnu, posebno formuliranu masnu kuglicu. mRNA tada daje upute stanicama da otkriju virus.

Globalno, gotovo 40 milijuna ljudi živi s HIV-om i moraju do kraja života uzimati lijekove kako bi suzbili virus i spriječili pojavu simptoma ili prijenos na druge. Za mnoge je HIV i dalje smrtonosan, a podaci UNAids-a pokazuju da je 2023. svake minute jedna osoba umrla od HIV-a, navodi The Guardian.

"Ovo se prije smatralo nemogućim"

Dr. Paula Cevaal, znanstvena suradnica Doherty instituta i jedna od glavnih autorica studije, istaknula je da se "prije smatralo nemogućim" dostaviti mRNA tipu bijelih krvnih stanica u kojima HIV boravi, jer te stanice nisu preuzimale masne kuglice, odnosno lipidne nanočestice (LNP), koje služe kao nosači.

Tim je razvio novu vrstu LNP-a koju te stanice prihvaćaju, poznatu kao LNP X. "Nadamo se da bi ovaj novi dizajn nanočestica mogao biti novi put prema lijeku za HIV", rekla je Cevaal.

Kada je kolegica prvi put predstavila rezultate testiranja na tjednom sastanku laboratorija, Cevaal je rekla da su se činili predobrima da bi bili istiniti.

"Vratili smo je u laboratorij da ponovi pokus, a ona se sljedeći tjedan vratila s jednako dobrim rezultatima. Tada smo morali povjerovati. I naravno, od tada smo to ponovili mnogo, mnogo puta. Bili smo zapanjeni kolika je razlika bila - prije nije funkcioniralo, a onda je odjednom uspjelo. Svi smo samo sjedili i uzvikivali 'vau'."

Potrebna su daljnja istraživanja

Daljnja istraživanja bit će potrebna kako bi se utvrdilo je li samo otkrivanje virusa dovoljno da ga imunološki sustav tijela uništi, ili će tehnologiju trebati kombinirati s drugim terapijama za potpuno uklanjanje HIV-a iz tijela.

Studija je provedena u laboratoriju na stanicama doniranim od HIV pozitivnih pacijenata. Put do korištenja ove tehnologije kao dijela lijeka za pacijente je dug i zahtijevat će uspješna testiranja na životinjama, a zatim i sigurnosna ispitivanja na ljudima, što će vjerojatno potrajati godinama prije nego što uopće započnu ispitivanja učinkovitosti.

"U biomedicini mnogo toga na kraju ne dođe do klinike - to je nažalost istina; ne želim stvarati ljepšu sliku od stvarnosti", naglasila je Cevaal.

"Ali kad je riječ o području izlječenja HIV-a, nikada nismo vidjeli ništa približno ovako dobro u smislu koliko učinkovito možemo otkriti ovaj virus. S te strane, vrlo smo optimistični da ćemo ovakav odgovor vidjeti i kod životinja, te da bismo to jednog dana mogli učiniti i kod ljudi."

"Otkriće bi moglo pomoći i pri otkrivanju lijeka za rak"

Dr. Michael Roche s Melbournškog sveučilišta i suautor studije rekao je da bi ovo otkriće moglo imati šire implikacije izvan HIV-a, jer su relevantne bijele krvne stanice uključene i u druge bolesti, uključujući rak.

Dr. Jonathan Stoye, retrovirolog i znanstvenik emeritus s Francis Crick instituta, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da se pristup tima iz Melbournea čini velikim napretkom u odnosu na postojeće strategije za izlaženje virusa iz skrovišta, ali da su potrebne dodatne studije kako bi se utvrdilo kako ga najbolje uništiti nakon toga.

"Na kraju, ostaje jedno veliko nepoznato. Treba li eliminirati cijeli rezervoar za uspjeh ili samo veći dio? Ako preživi samo 10% latentnog rezervoara, hoće li to biti dovoljno za novu infekciju? Samo će vrijeme pokazati. No, to ne umanjuje značaj ove studije, koja predstavlja veliki potencijalni napredak u dostavi mRNA u krvne stanice u terapeutske svrhe", rekao je.