S GEOFIZIČKOG odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu odgovorili su na brojne upite koje ovih dana dobivaju od građana i objasnili kako se računa intenzitet potresa po udaljenosti od epicentra.

"Za sve one koji nam postavljate pitanja kolika je bila magnituda jučerašnjeg glavnog potresa u njihovim mjestima: ista/jednaka kao i u epicentru. Magnituda opisuje energiju oslobođenu u žarištu potresa i moguće ju je odrediti vrlo brzo nakon nastanka potresa, pri samom postupku lokacije. Ono što vas zapravo zanima koliki je bio intenzitet potresa na vašoj lokaciji - intenzitet se razlikuje od lokacije do lokacije, ovisi o mnogo parametara, a opisuje učinak potresa na objekte i ljude", napisali su s Geofizičkog odsjeka.

Kako se mjeri intenzitet potresa?

Postoje različite makroseizmičke ljestvice koje opisuju intenzitet: Mercalli-Cancani-Siebergova (MCS), Modificirana Mercallijeva (MM, u SAD-u), Medvedev-Sponheuer-Karnikova (MSK) i Europska makroseizmička ljestvica (EMS). One su prilagođene područjima za koja su nastajale: npr. karakteristikama uobičajene gradnje objekata (drvene, ciglene, betonske zgrade i sl.), a razlikuju se i po složenosti pri klasifikaciji učinaka.

Ljestvice za određivanje makroseizmičkog intenziteta najčešće imaju 12 stupnjeva, a svaki stupanj opisuje tipične učinke potresa te jačine, npr. prvi stupanj jakosti potresa su nezamjetljivi potresi koje bilježe samo seizmografi, dok je dvanaesti stupanj velika katastrofa. Najčešće ljestvice u upotrebi su MCS (jednostavna), MSK (složena) te EMS (vrlo složena, detaljna). Za točnije određivanje intenziteta potresa i posljedica koje je potres ostavio, jako je važno imati povratnu informaciju šire populacije (kako bi se subjektivnost smanjila na najmanju moguću mjeru).

U Hrvatskoj se koristi ljestvica MCS za brzu procjenu intenziteta potresa, dok se za detaljno određivanje intenziteta upotrebljava ljestvica MSK ili u novije vrijeme EMS ljestvica.

Problem ove mjere jakosti potresa je i to što se intenzitet ne može procijeniti ako ne postoji opažanje, odnosno opažač, pa za nenaseljena područja ne postoji procjena intenziteta, odnosno intenzitet je nula. Još jedan problem s ovom veličinom predstavlja znatni utjecaj lokalnih efekata na vrijednost intenziteta: iako bi intenzitet potresa trebao biti najveći u samom epicentru te s udaljenosti od njega opadati, to nije uvijek tako.

Vrsta tla igra veliku ulogu

Tlo na kojem je neka građevina sagrađena igrat će značajnu ulogu u uzrokovanju štete - mekana, rastresita tla kao što su riječni ili jezerski sedimenti, posebno u dolinama, mogu pojačati trešnju i uzrokovati veća oštećenja na većoj udaljenosti, a time i veći intenzitet nego što bi bio očekivan na tom mjestu. Također, ljudi koji se nalaze na višim katovima zgrade osjetit će jače trešnju nego oni u prizemlju, kao i oni u mirovanju u odnosu na one koji se kreću (zato se potresi navečer često percipiraju jačima nego tijekom dana). 

Magnituda potresa je mjera (broj) koja opisuje relativnu veličinu ili količinu oslobođene elastične energije potresa. Temelji se na mjerenju najveće amplitude pomaka seizmičkog vala opažene na nekoj seizmološkoj postaji jer amplituda vala odražava energiju oslobođenu u žarištu. Energija potresa oslobođena u žarištu potresa utroši se na trenje pri samom rasjedanju, odnosno pretvori u toplinu, i na energiju seizmičkih valova. Na temelju zapisa seizmičkih valova možemo odrediti samo energiju oslobođenu u obliku valova, piše na stranicama Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Lokalna magnituda

Lokalna magnituda računa se pri postupku lociranja potresa, tako da je moguće vrlo brzo odrediti jakost potresa. No ovisi i o kvaliteti i broju korištenih seizmograma pa je moguća naknadna korekcija magnitude.

Budući da se radi o logaritamskoj funkciji, treba imati na umu da razlika u magnitudi od 1 zapravo znači omjer amplituda pomaka od 10: potres magnitude 5.0 prouzrokovat će valove koji imaju najveću amplitudu 10 puta veću od onog magnitude 4.0, a 100 puta od onog magnitude 3.0. Ako govorimo o energiji za spomenute odnose, radi se oko 30 puta većoj energiji oslobođenoj za magnitudu 5.0 u odnosu na magnitudu 4.0 i oko 1000 puta većoj magnitudi u odnosu na magnitudu 3.0!

Odnos magnitude i intenziteta

U pravilu, potres veće magnitude za posljedicu ima i veći intenzitet. No na intenzitet znatno utječu lokalni efekti tla (mekano tlo ili čvrsta stijena) kao i način gradnje te vrsta i starost građevine. Također, važnu ulogu ima i dubina potresa: plići potres donijet će više energije na površinu, time i jaču trešnju, od potresa s dubljim žarištem. Zato se može dogoditi da potres manje magnitude prouzroči veća oštećenja i time ima veći intenzitet odnosno da je potres veće magnitude opisan intenzitetom manjeg stupnja.

Postoje empirijske jednadžbe koje su temeljene na postojećim podatcima o potresima koje nam omogućuju pretvorbu iz jedne veličine u drugu, no one su samo približne zbog svih opisanih svojstava intenziteta. Te jednadžbe se koriste kao gruba procjena.

Dakle magnitudu je moguće pouzdano izračunati samo za potrese za koje postoje zapisi potresa sa seizmografa. Za potrese koji nemaju takav zapis može se pouzdano odrediti samo njegov intenzitet, a magnitudu tek grubo procijeniti na osnovi empirijske jednadžbe. Zato je vrlo nepouzdano i nezahvalno za takve povijesne potrese govoriti o njihovoj magnitudi.

Dugi niz potresa, a time i podataka o intenzitetima (a kasnije i magnituda) važni su za određivanje seizmičkog hazarda (potresne opasnosti) nekog područja. Poznavanje seizmičkog hazarda omogućuje prilagodbu gradnje objekata trusnosti nekog područja kako bi se minimizirale materijalne štete te izbjegle ljudske žrtve.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz potres instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: potres

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.