HRVATSKE zračne luke građevinskim radovima i drugim prilagodbama putničkih terminala i drugih prostora za kretanje putnika pripremaju se za ulazak u Schengen, od kojega ne očekuju probleme, nego lakši prolaz putnika i porast prometa na razine prije pandemije, kažu za Hinu iz zračnih luka.

Hrvatske zračne luke u šengenski prostor ulaze 26. ožujka s ljetnim redom letenja, čime završava proces ulaska Hrvatske u taj prostor te se posebice u prometnome i turističkom sektoru očekuju porast poslovanja i određene financijske i vremenske uštede.

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama u odgovorima za Hinu jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

Radovi na zagrebačkom aerodromu teku prema planu

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen izvodi radove na putničkom terminalu kojima će povećati čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci.

Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku plan je postaviti više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

"Radovi teku prema planu, a dovršetak je predviđen u ožujku, prije službenog prijelaza na schengenski režim. Ne očekujemo nikakve probleme primjenom tog režima, nego brži i jednostavniji prolaz putnika u odlascima i u dolascima", kažu iz tvrtke koncesionara Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ).

U Splitu nisu potrebne nikakve bitne izmjene

S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u šengenski prostor, iz splitske zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

"Od tih promjena očekujemo samo korist jer će schengenski, odnosno do sada domaći putnici u strukturi prometa znatno porasti sa sadašnjih pet na 80 posto, što će u konačnici zbog izostanka graničnih kontrola bitno olakšati i ubrzati tokove putnika", ističu iz te zračne luke.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

U Rijeci se očekuju manje gužve

Zračna luka Rijeka očekuje da će ulazak u Schengen znatnije smanjiti gužve i čekanja na ulaz/izlaz iz zemlje, posebice zato što letovi iz Europske unije, koji su do sada bili međunarodni, ulaskom u Schengen postaju domaći i neće zahtijevati graničnu kontrolu ulaska/izlaska iz zemlje.

Za nužna infrastrukturna ulaganja za provedbu mjera ulaska u Schengen izdvajaju, kako jedino oni od svih zračnih luka iznose, neznatnih 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan šengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su i odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Zračna luka Osijek sa Schengenom ne očekuje bitne proceduralne i operativne izmjene jer su svi njezini redoviti letovi unutar Schengena, a naglašavaju i da su započetom rekonstrukcijom putničke zgrade obuhvaćena i pravila Schengena te sada, kao i ostale zračne luke, prilagođavaju uvjete s već napravljenim određenim predradnjama.