Žužul: Hrvatska bi mogla za 2 godine biti spremna za NATO
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA bi mogla biti spremna za članstvo u NATO-u za oko dvije godine, rekao je u petak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Ministar Žužul razgovarao je u petak s veleposlanicima zemalja Vilniuske skupine te sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Alessandrom Rizzoom.
"Realno govoreći, Hrvatska može biti spremna za članstvo u NATO-u za oko dvije godine, a da bi se to ostvarilo potrebno je obaviti cijeli niz diplomatskih aktivnosti i aktivnosti u zemlji", rekao je Žužul hrvatskim novinarima.
"Mislim da je to realna procjena i nitko to ne negira kao realnu mogućnost", dodao je.
U razgovoru sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a uvjerili smo se da je NATO jasno prepoznao ono što je Hrvatska učinila u svom približivanju Sjevernoatlantskom savezu, ocjenio je Žužul.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pozdravljeno je jačanje koordinacije unutar vlade na aktivnostima približavanju NATO-a, jer se ranije stjecao dojam da je to samo stvar Ministarstva obrane.
Hrvatska je vlada imenovala Pjera Šimonovića za nacionalnog koordinatora za NATO.
Za dalje napredovanje u procesu priključivanja NATO-u, kao ključno je ocijenjeno jačanje napora na prilogodbi obrambenog sustava kroz Akcijski plan za članstvo (MAP), kako bi Hrvatska mogla sudjelovati u aktivnostima NATO-a.
MAP je program koji je NATO namijenio za zemlje aspirantice na članstvo, kako bi mogle dostići standarde toga saveza.
Žužul je istaknuo da sudjelovanje u aktivnostima NATO-a ne znači nužno i sudjelovanje u borbenim operacijama.
Ministar Žužul je najavio skore razgovore s NATO-om o sudjelovanju Hrvatske u pokrajinskim timovima za rekonstrukciju (PRT). Riječ je o ekipama, koje uz vojnike, uključuju i niz stručnjaka, građevinara, inženjeraca itd. Trenutačno u Afganistanu djeluje 11 takvih timova, od kojih je pet američkih, a ostali su iz drugih članica NATO-a.
"Govorili smo o programima rekonstrukcije u Afganistanu i o tome kako i gdje Hrvatska sa svojim iskustvom može dati doprinos, a uskoro ćemo nastaviti sastanke na raznim razinama i vidjeti koji su to modeli", rekao je Žužul.
Od summita NATO-a u Istanbulu u lipnju ove godine, Hrvatska očekuje deklaraciju u kojoj bi se prepoznao hrvatski napredak, te indikaciju vremenskog razdoblja u kojem se može očekivati ulazak u Savez.
U razgovorima s veleposlanicima 10 zemalja Vilniuske skupine, od kojih je sedam već pozvano u članstvo NATO-a, bilo je riječi o tome kako koordinirati buduće aktivnosti.
"Naš je interes da se ta skupina očuva i nakon ulaska sedam zemalja u NATO, da se taj proces proširenja ne smatra završenim, jer su ostale još tri države", rekao je Žužul.
Ministar je najavio da će se sljedećeg mjeseca u Bratislavi sastati premijeri zemalja Vilniuske skupine.
Ministar Žužul razgovarao je u petak s veleposlanicima zemalja Vilniuske skupine te sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Alessandrom Rizzoom.
"Realno govoreći, Hrvatska može biti spremna za članstvo u NATO-u za oko dvije godine, a da bi se to ostvarilo potrebno je obaviti cijeli niz diplomatskih aktivnosti i aktivnosti u zemlji", rekao je Žužul hrvatskim novinarima.
"Mislim da je to realna procjena i nitko to ne negira kao realnu mogućnost", dodao je.
U razgovoru sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a uvjerili smo se da je NATO jasno prepoznao ono što je Hrvatska učinila u svom približivanju Sjevernoatlantskom savezu, ocjenio je Žužul.
Pozdravljeno je jačanje koordinacije unutar vlade na aktivnostima približavanju NATO-a, jer se ranije stjecao dojam da je to samo stvar Ministarstva obrane.
Hrvatska je vlada imenovala Pjera Šimonovića za nacionalnog koordinatora za NATO.
Za dalje napredovanje u procesu priključivanja NATO-u, kao ključno je ocijenjeno jačanje napora na prilogodbi obrambenog sustava kroz Akcijski plan za članstvo (MAP), kako bi Hrvatska mogla sudjelovati u aktivnostima NATO-a.
MAP je program koji je NATO namijenio za zemlje aspirantice na članstvo, kako bi mogle dostići standarde toga saveza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Žužul je istaknuo da sudjelovanje u aktivnostima NATO-a ne znači nužno i sudjelovanje u borbenim operacijama.
Ministar Žužul je najavio skore razgovore s NATO-om o sudjelovanju Hrvatske u pokrajinskim timovima za rekonstrukciju (PRT). Riječ je o ekipama, koje uz vojnike, uključuju i niz stručnjaka, građevinara, inženjeraca itd. Trenutačno u Afganistanu djeluje 11 takvih timova, od kojih je pet američkih, a ostali su iz drugih članica NATO-a.
"Govorili smo o programima rekonstrukcije u Afganistanu i o tome kako i gdje Hrvatska sa svojim iskustvom može dati doprinos, a uskoro ćemo nastaviti sastanke na raznim razinama i vidjeti koji su to modeli", rekao je Žužul.
Od summita NATO-a u Istanbulu u lipnju ove godine, Hrvatska očekuje deklaraciju u kojoj bi se prepoznao hrvatski napredak, te indikaciju vremenskog razdoblja u kojem se može očekivati ulazak u Savez.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U razgovorima s veleposlanicima 10 zemalja Vilniuske skupine, od kojih je sedam već pozvano u članstvo NATO-a, bilo je riječi o tome kako koordinirati buduće aktivnosti.
"Naš je interes da se ta skupina očuva i nakon ulaska sedam zemalja u NATO, da se taj proces proširenja ne smatra završenim, jer su ostale još tri države", rekao je Žužul.
Ministar je najavio da će se sljedećeg mjeseca u Bratislavi sastati premijeri zemalja Vilniuske skupine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati