CHRISTA Gail Pike imala je samo 18 godina kada je počinila ubojstvo zbog kojeg će gotovo cijeli odrasli život provesti čekajući pogubljenje.

Do tog trenutka iza nje je već bilo djetinjstvo obilježeno nestabilnim domom, alkoholom i drogom u obitelji, fizičkim nasiljem, smrću bake za koju je bila najviše vezana, pokušajem samoubojstva, problemima u školi te nizom dokumentiranih i navodnih slučajeva seksualnog zlostavljanja.

Ništa od toga ne mijenja ono što je u siječnju 1995. učinila 19-godišnjoj Colleen Slemmer. No velik dio priče o tome kako je Pike odrastala porota koja ju je godinu dana poslije osudila na smrt nikada nije čula.

Više od 30 godina kasnije Pike je završila vezana za ležaj u prostoriji za pogubljenja u Tennesseeju. Država joj je dala dvije doze pentobarbitala.

Nije umrla.

Odrastala je bez stabilnog doma

Christa Pike rođena je 1976. godine. Bila je nedonošče, a njezina obiteljska situacija od početka je bila nestabilna.

Velik dio ranog djetinjstva provela je kod bake s očeve strane. Pike ju je opisivala kao svoju "najdražu osobu na svijetu" i govorila da ju je baka praktički odgojila.

Odnos s majkom bio je mnogo teži. Sudski spisi opisuju obiteljsku povijest alkoholizma, ovisnosti i psihičkih problema, a Pikeina majka mijenjala je partnere. Djeca su se selila između Zapadne Virginije i Sjeverne Karoline te između različitih članova obitelji.

Jedna od njezinih teta kasnije je tvrdila da je kuća bila toliko prljava da je Christa kao beba puzala među psećim izmetom. Govorila je i da je majka često izlazila i ostavljala djecu drugima.

Tvrdnje o zlostavljanju počinju u najranijoj dobi

Najpotresniji dijelovi njezina djetinjstva rekonstruirani su tek mnogo godina nakon suđenja.

Seksualno zlostavljanje počelo je kada je Pike imala između dvije i pet godina. Obrana tvrdi da ju je zlostavljao partner njezine bake.

Njezina polusestra kasnije je potvrdila da se sjeća kako je Pike kao mala crtala "prljave slike". Škola je zbog jednog takvog crteža pozvala roditelje. Nakon toga nije provedena ozbiljnija istraga.

Pike je kasnije govorila i o fizičkom nasilju. Tvrdila je da ju je otac tukao remenom, a jedan od majčinih partnera završio je pred sudom nakon što ju je udario u lice.

S devet godina već je pila i pušila

Pike je psihijatru godinama poslije rekla da je počela piti alkohol i pušiti cigarete kada je imala devet godina.

U sličnoj dobi, prema njezinu kasnijem iskazu, seksualno ju je napao muškarac iz susjedstva.

Kada je imala oko 11 godina, prijavila je da ju je silovao susjed Claude Davis. Davis je na kraju kazneno procesuiran, a postupak je završio njegovim prihvaćanjem odgovornosti za blaže seksualno kazneno djelo.

Pike je mnogo godina poslije neurologu Jonathanu Pincusu napad opisala znatno brutalnije. Tvrdila je da ju je susjed silovao, umetao joj štapove u rodnicu i prisilio psa da joj liže genitalije.

Pokušaj samoubojstva nakon bakine smrti

Kada je Pike imala 12 godina, umrla je baka koja ju je velikim dijelom odgojila. Nakon bakine smrti pokušala je počiniti samoubojstvo. Članovi obitelji govorili su da se nakon toga dodatno promijenila.

Njezina teta opisala ju je kao djevojčicu koja je bila "izvan kontrole" i govorila da se tinejdžerica Christa s mnogo mlađom rođakinjom znala igrati Barbikama i prerušavati se kao malo dijete.

Nakon bakine smrti selila se između majke i oca.

Otac ju je izbacio iz kuće s 13 godina

Njezin otac Glenn Pike poslije je rekao da je Christu dvaput izbacio iz kuće. Posljednji put bilo je 1989., kada je imala oko 13 godina.

Tvrdio je da je seksualno dodirivala njegovu dvogodišnju kćer iz drugog braka. Pike je to poricala.

Otac ju je opisivao kao neposlušnu, neiskrenu i manipulativnu. Pike je kasnije tvrdila da ju je maćeha optužila da stvara probleme te da ju je otac potom izbacio.

Prije njezina 18. rođendana otac je potpisao dokumente kojima je dopuštao da je netko drugi posvoji.

Odrastanje uz klaonicu, alkohol i drogu

Njezin djed s majčine strane imao je mesnicu i klaonicu. Pike i druga djeca provodili su ondje vrijeme i gledali kako se ubijaju životinje.

Pike je kasnije liječniku rekla da ju je klanje istodobno fasciniralo i uznemiravalo, posebno zato što bi se vezala za pojedine životinje koje su potom bile zaklane. Djed je, prema članovima obitelji, bio teško ovisan o lijeku Talwin.

U obitelji je bilo i ozbiljnog alkoholizma. Jedna baka pila je svakodnevno, a teta ju je opisivala kao nasilnu osobu. Obrana je poslije tvrdila i da je Pikeina majka pila tijekom trudnoće te da je to moglo pridonijeti kasnijim neurološkim problemima.

Teška prometna nesreća

S otprilike 14 godina Pike je doživjela tešku prometnu nesreću. Prošla je kroz vjetrobransko staklo i teško ozlijedila čelo. Morala je na rekonstruktivnu operaciju. Ta je ozljeda kasnije postala predmet spora među stručnjacima.

Psiholog koji ju je pregledao prije suđenja zaključio je da nema znakova trajnog oštećenja mozga. Desetljećima poslije drugi stručnjaci tvrdili su da su detaljnije pretrage pokazivale neurološke probleme koji nisu bili dovoljno istraženi.

Do sredine tinejdžerskih godina problemi su se gomilali.

Pike je kasnije tvrdila da je od 14. godine bila ovisna o marihuani. U toj je dobi, prema vlastitom iskazu, prvi put imala spolni odnos. S 15 godina ostala je trudna i imala pobačaj, o kojem poslije nije željela detaljno govoriti.

U istom razdoblju ulazila je u sukobe s drugim djevojkama, a u jednom je incidentu bila pogođena metkom u nogu.

Još kao dijete ponavljala je treći razred. U osmom razredu završila je u ustanovi za procjenu maloljetnika, a redovno školovanje nije završila. Kasnije je ipak stekla GED, američki ekvivalent srednjoškolske diplome.

Sa 17 godina ponovno tvrdila da je silovana

Obrana je tvrdila da je godinu dana prije ubojstva Pike ponovno silovana. Imala je 17 godina kada ju je, prema njezinu kasnijem iskazu, napao nepoznati muškarac. Počinitelj nikada nije identificiran, a taj događaj nije potvrđen sudskom presudom.

Do svoje 18. godine Pike je tako iza sebe imala niz potvrđenih ili navodnih seksualnih napada, fizičko nasilje u obitelji, gubitak osobe koja ju je odgojila, pokušaj samoubojstva, česte selidbe, probleme sa školom te rano korištenje alkohola i droge.

Kasniji stručnjaci zaključili su da je imala ozbiljne poteškoće s kontroliranjem emocija, izrazito nisko samopoštovanje i snažan strah od napuštanja.

Govorilo se i o sotonizmu

Još prije ubojstva uz Pike se počela vezivati priča o sotonizmu. Jedna zaposlenica ustanove u kojoj je boravila rekla je da se Pike "poigravala obožavanjem vraga", crtala okultne simbole i odijevala se u gotičkom stilu.

Ti su detalji nakon ubojstva postali vrlo privlačni američkim medijima, osobito zato što je na tijelo Colleen Slemmer bio urezan pentagram.

Prilika za novi početak

Krajem tinejdžerskih godina Pike je završila u programu Job Corps u Knoxvilleu. Program je bio namijenjen mladima koji su imali problema sa školovanjem ili pronalaskom posla. Za Pike je to trebala biti prilika za novi početak. Govorila je da želi postati medicinska sestra.

Psiholog koji ju je pregledao prije suđenja izmjerio joj je IQ od 111 i opisao je kao inteligentnu mladu ženu čije su sposobnosti bile iznad razine njezina formalnog obrazovanja.

U Job Corpsu upoznala je Tadaryla Shippa, tada 17-godišnjaka.

Intenzivna i nasilna veza

Prema kasnije prikupljenim iskazima, odnos Pike i Shippa bio je intenzivan i nasilan. Svjedoci su tvrdili da ju je Shipp udarao i šutirao.

Unatoč tome, Pike je govorila da je vjerovala da je Shipp voli i štiti.

Za djevojku koja je, prema kasnijim stručnim procjenama, tijekom djetinjstva razvila snažan strah od napuštanja, taj je odnos postao izrazito važan.

Upravo tada u priču ulazi Colleen Slemmer.

Počela je vjerovati da joj Colleen želi preoteti dečka

Colleen Slemmer imala je 19 godina i također je bila u Job Corpsu. Odnos između nje i Pike postajao je sve lošiji. Pike je postala ljubomorna i uvjerena da Slemmer pokušava započeti odnos sa Shippom.

Dan prije ubojstva Pike je drugoj učenici Job Corpsa rekla da namjerava ubiti Slemmer. Sljedeće večeri, 12. siječnja 1995., Pike, Shipp i još jedna učenica, Shadolla Peterson, otišli su sa Slemmer u izolirano područje u Knoxvilleu.

Uvjerili su je da žele riješiti sukob.

Nije se vratila.

Napad je trajao između 30 i 45 minuta

Slemmer su pretukli, rezali nožem i skalpelom te udarali komadom asfalta. Pokušavala je pobjeći i molila napadače da prestanu. Na prsima su joj urezali pentagram.

Napad je trajao između pola sata i 45 minuta, a Slemmer je umrla od teških ozljeda glave. Pike je imala 18 godina.

Kasnije je psihijatru rekla da je tijekom napada na Slemmer "izbacivala" stvari koje je u sebi nosila godinama.

Hvalila se ubojstvom

Pike se nakon zločina nije pokušavala potpuno distancirati od onoga što se dogodilo. Poznanicima je govorila da je ubila Slemmer i pokazivala komad kosti za koji je tvrdila da ga je uzela iz njezine lubanje.

Policija je fragment kasnije pronašla u džepu njezine jakne. Pike je istražiteljima dala detaljan iskaz i pokazala mjesto na kojem je tijelo ostavljeno.

Godinu dana poslije proglašena je krivom za ubojstvo prvog stupnja i zavjeru za počinjenje ubojstva.

Porota nije čula cijelu priču o njezinu djetinjstvu

Kada se odlučivalo o kazni, porota je čula da je Pike odrasla u disfunkcionalnoj obitelji, da ju je velikim dijelom odgojila baka i da je u obitelji bilo alkoholizma.

Nije, međutim, dobila detaljnu sliku navoda o seksualnom zlostavljanju, pokušaja samoubojstva nakon bakine smrti, punog opsega nasilja u obitelji ni kasnijih nalaza o njezinu mentalnom zdravlju i mogućim neurološkim problemima.

Pike je imala 20 godina kada je osuđena na smrt.

Tri desetljeća čekanja na izvršenje smrtne kazne

Pike je sljedećih desetljeća pokušavala srušiti smrtnu presudu. Njezini odvjetnici tvrdili su da porota nije znala dovoljno o njezinu djetinjstvu i psihičkom stanju. Sudovi kaznu nisu ukinuli.

Ni život u zatvoru nije prošao bez nasilja. Godine 2001. Pike je pokušala zadaviti drugu zatvorenicu vezicom za obuću i zbog pokušaja ubojstva dobila dodatnih 25 godina zatvora.

Preživjela pogubljenje

Tennessee je za 30. rujna 2026. odredio datum njezina pogubljenja. Guverner Bill Lee odbio je molbu da joj se smrtna kazna zamijeni doživotnim zatvorom.

Nakon posljednje pravne bitke Pike je u zatvoru Riverbend Maximum Security Institution dobila dvije doze pentobarbitala. Nije umrla.

Guverner Lee potom je zaustavio preostala pogubljenja planirana za ovu godinu i naredio neovisnu istragu.

Više od 31 godine nakon ubojstva Colleen Slemmer priča Christe Pike tako je dobila novi nastavak.