Foto: Instagram

PROSJEČNA osoba dnevno laže između 10 i 200 puta. Neke od njih su male laži, neke su veće, a ovo su najčešće vrste laži kojima se koristimo tijekom svakog dana:

Kontroliranje reakcije

Svi to radimo kad prepričavamo nešto što nam se dogodilo pa kažemo samo svoju stranu priče u kojoj ispada da smo u potpunosti u pravu. Ponekad idemo i korak dalje pa namjerno netočno prepričamo dio dijaloga ili situaciju, a sve s ciljem da kontroliramo našeg sugovornika i njegovu reakciju usmjerimo na način koji će potvrditi da smo u pravu.

Prešućivanje

Ovo radimo u brojnim situacijama, a jedna od trenutno najpopularnijih je kad prigovaramo da ne mršavimo iako ''ne jedemo ništa''. Većina ljudi u ovoj situaciji namjerno prešućuje izlete u restorane brze hrane i slatkiše jer znaju da bi u suprotnom morali priznati da znaju u čemu je problem.

Pretjerivanje

Ako priču o luđaku u prometu započnemo na objektivan način, veće su šanse da ćemo shvatiti da možda i nije baš toliki luđak, a to nam nikako nije cilj ako tu istu priču želimo ispričati. Pretjerivanje je tehnika kojom se služimo kako bismo stvar postavili tako da smo uvijek u pravu.

Samozavaravanje

Mehanizam koji nas čuva od činjenica koje bi nam mogle naštetiti. Bilo da je riječ o prekidu u kojem si govorimo da postoji šansa da se pomirimo s bivšim ili umanjivanju nečijeg lošeg ponašanja, samozavaravanje nam pomaže da preživimo nešto što bi nam inače uzrokovalo bol.

Tračanje

Trač koji želimo podijeliti s nekim možda nije istinit, ali rijetko kad ćemo to i priznati. Većinu tračeva iznosimo kao provjerene činjenice a da se uopće nismo potrudili provjeriti koliko u njima zapravo ima istine.