Prvi smo pročitali: Početak kultne fantasy sage po kojoj Netflix snima seriju

Prvi smo pročitali: Početak kultne fantasy sage po kojoj Netflix snima seriju
Foto: Instagram, Promo

VOLJELI vi ''Igru prijestolja'' (i nastavke) ili ne, ove su knjige utrle put fantastičnoj književnosti do ruku i očiju čitatelja koji inače nisu zainteresirani za taj žanr.

Zbog HBO-ove serije knjige su stigle sve do vrhova svjetskih top ljestvica i dosad su prodane u desecima milijuna primjeraka. Ovdje je riječ o knjigama koje su smještene u izmišljeni svijet, najčešće nalik na srednji vijek. Uglavnom se spominju dvorci, kraljevi i vitezovi, a tehnologija još nije došla do baruta. Uglavnom. Tako je došlo i vrijeme za još jedan serijal, u svijetu odavno već legendaran, koji je napisao poljski autor Andrzej Sapkowski - ''Sagu o vješcu''. Prva knjiga zove se ''Posljednja želja'' i bombastično nas uvodi u svijet fantastike u velikoj mjeri inspirirane slavenskom mitologijom.

Budući da je ovo prvo izdanje prve knjige autora koji je tijekom sada već tri desetljeća pokorio svijet te došao i do Netflixa (serija se željno iščekuje, a predviđena je za 2019.), u uvodu ćemo prenijeti fragment njegove biografije.

Andrzej Sapkowski književnu je karijeru započeo kao prevoditelj u krugu časopisa "Fantastyka". Kao autor debitirao je 1985. zahvaljujući natječaju koji je raspisao taj časopis, a na kojemu je pripovijest „Vještac“ ("Wiedźmin") osvojila treće mjesto. Daljnje priče tiskao je najprije u istom časopisu, a potom u „Nowoj Fantastyci“, koja je nastavila njegovu tradiciju. Romane mu je bez iznimke objavljivala nakladnička kuća superNOWA, specijalizirana za tu književnu vrstu.

Popularnost je Sapkowskom osigurala „Saga o vješcu“, sastavljena od tri knjige priča i pet romana. Započela je kraćim prozama sadržanima u knjigama „Vještac“, „Posljednja želja“ i „Mač sudbine“. U većini se ponavlja konstruktivno rješenje preoblikovanja fabularnih shema poznatih iz bajki, redovito u mračnijim i brutalnijim inačicama od originala. Tako se primjerice junakinja priče „Manje zlo“, koja je daleki pandan Snjeguljice, udružuje s razbojničkom bandom sedmorice patuljaka, a povod za maćehinu mržnju prema njoj čini pretkazanje koje kneginjama rođenima na dan pomračenja Sunca pripisuje psihopatske sklonosti, kao i biološke mutacije (potvrđene obdukcijom posmrtnih ostataka nekoliko žrtava pretkazanja). No priča ne odgovara jasno na pitanje pripada li glavna junakinja Renfri skupini pogođenoj prokletstvom.

Iz priča se postupno pomalja fabularna konstrukcija veće cjeline. Čitatelj redom upoznaje likove bitne za ciklus. Glavni je junak je vještac Geralt iz Rivije – čovjek koji se profesionalno bavi istrebljivanjem čudovišta. Za to su ga školovali od djetinjstva i podvrgnut je moralnom kodeksu svojeg ceha. Taj kodeks, među inim, predviđa očuvanje neutralnosti i izbjegavanje opredjeljivanja za jednu od strana u moralno dvojbenim situacijama (tu ponovno treba prizvati priču „Manje zlo“). Valja spomenuti i čarobnicu Yennefer s kojom Geralta veže složen odnos te pjesnika Maslačka.

''Posljednja želja'', dakle, poslastica je - i to ona prava - koja će zadovoljiti sve čitatelje koji su zainteresirani za izmišljene svjetove u kojima se ogledaju naši životi, ali uz zdravu dozu drame, mašte i zabave.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara