IME AUTORA Malcolma Gladwella mnogima će biti poznato jer je napisao neke od najprodavanijih publicističkih naslova posljednjih dvadeset godina.

Njegove se knjige uredno pojavljuju na top listama čim se pojave u knjižarama. No, ako i ne znate njegovo ime, vjerojatno su vam poznati pojmovi „točka preokreta” (tipping point) ili „treptaj” (blink) koji su s vremenom postali toliko učestali da su sada dio opće kulture, barem one poslovne. Točka je preokreta skup malih promjena koje kada se povežu dovode do neke vrlo velike i važne – preliju čašu. Treptaj označava dio u nama koji donosi odluke prije svakog razmišljanja – tzv. gut feeling. 

Osim svojeg zanimljivog pristupa svijetu oko nas, Gladwell se ističe vrsnim pripovjednim stilom kojem nećete naći para. Dobitak je dvostruki: on nam pokazuje da mnogo toga nije onakvim kakvim se čini te svoje postavke potkrepljuje zanimljivim pričama koje nas lako povuku na daljnje čitanje. Iako su mu knjige pune znanstvenih istraživanja – ponekad opisanih vrlo detaljno – on ih koristi kako bi satkao zanimljivu tapiseriju modernog života. Stoga se Gladwellove knjige čitaju poput napetih romana u kojima ne znate što vas čeka iza sljedećeg ugla.

Njegova najnovija knjiga „Kako razgovarati s neznancima” (Talking To Strangers) govori o situacijama kada se loše sporazumijevanje s neznancima pretvori u tragediju te kako to možemo spriječiti. Budući da živimo u svijetu u kojem mnogo komuniciramo upravo s nepoznatim osobama, svako znanje o tome kako poboljšati procjenu čovjeka s kojim dolazimo u dodir iznimno je korisno.

Drugi je važan dio knjige onaj koji nam ukazuje na to koliko je teško procijeniti kakva je netko osoba čak i ako je poznajemo mnogo godina. Autor navodi nekoliko primjera osoba koje su godinama vukle za nos sve oko sebe uz katastrofalne posljedice. 

Dvije su pogreške koje činimo najčešće: prvo, krećemo iz pozicije da osoba ne laže jer inače društvo ne bi moglo funkcionirati. Svakako ima puno sumnjičavosti u svakome od nas, ali temelj ispod svijesti je da se govori i misli istina; drugo, većina nas smatra da ima sposobnost procijene ljudi bolju nego što stvarno jest. To dovodi do potpuno pogrešnih zaključaka, a time i do problema. Zapravo smo vrlo loši u procjenjivanju nečijih namjera. Te dvije, čini se kontradiktorne, značajke kojima pristupamo neznancima (i onima koje poznajemo, ali ne duboko) dovest će nas u neugodnu situaciju češće nego što mislimo.

Gladwellove knjige, s obzirom na to da su pisane kako jesu, nisu idealne za analizu jer on mnogo toga prenosi baš svojim pripovjednim stilom unutar kojeg se vrte brojna pitanja. Ono što možete očekivati je štivo koje će vas iznenaditi, zabaviti, ali i navesti na razmišljanje. A to ne može biti loše, zar ne?