PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

Raskoš i toplina krznenog kaputa ponovno su u središtu modnih trendova, no rasprava o tome treba li birati pravo ili umjetno krzno danas je složenija nego ikad. Nakon godina gotovo potpunog izopćenja iz modne industrije, krzno se tiho, ali uporno vraća - i pritom otvara niz etičkih, ekoloških i društvenih pitanja.

Dugo je vremena krzno bilo simbol nepoželjne mode. Londonski tjedan mode službeno ga je zabranio, brojni su ga trgovci uklonili iz ponude, a luksuzni brendovi postupno su se od njega distancirali. Sve je kulminiralo 2021. godine, kada je grupacija Kering objavila da potpuno prestaje koristiti pravo krzno. U tom je razdoblju nošenje bunde od lisice ili nerca gotovo jamčilo javnu osudu, pogotovo u vrijeme kada su imitacije postajale sve uvjerljivije.

Povratak na velika vrata

Ipak, posljednjih sezona pravo krzno ponovno se pojavljuje na ulicama i crvenim tepisima. Povratak je snažno potaknut društvenim mrežama i trendovima poput takozvane “estetike supruge mafijaša”, ali i utjecajem slavnih osoba poput Kendall i Kylie Jenner te Rihanne. Glumica Sydney Sweeney nedavno je viđena u nekoliko kaputa s krznenim detaljima, što su mnogi protumačili kao jasan signal da se materijal koji je desetljećima bio tabu vraća u modu.

“Tijekom prošle godine svjedočili smo snažnom povratku krzna, ponajviše među mlađim generacijama”, objašnjava Natascha Radclyffe-Thomas, profesorica na Sveučilištu Ravensbourne u Londonu. “Krzno je izrazito estetski materijal. Ono je dio fantazije i vizualnog pripovijedanja - cijela ta ‘mafijaška’ estetika lako se postiže samo jednim kaputom.”

Odgovor modne industrije

Za razliku od razdoblja snažnih kampanja protiv krzna, poput Petine poznate poruke “Radije bih bila gola nego nosila krzno”, današnji povratak odvija se u drugačijem kontekstu. Fendi je, primjerice, svoju 100. obljetnicu obilježio kolekcijom koja uključuje krzno, naglašavajući da su 2022. uveli sustav sljedivosti Furmark, koji jamči određene standarde dobrobiti životinja. Aktivisti, međutim, ostaju skeptični.

Sociologinja Angela McRobbie smatra da je riječ i o namjernoj provokaciji. “Moda uvijek mora iznenađivati i pomicati granice. Jedan od načina za to je prekid s dugogodišnjim konsenzusom, a konsenzus protiv krzna bio je gotovo univerzalan gotovo 30 godina”, kaže ona.

Za luksuznu industriju odricanje od krzna značilo je i gubitak profita, pa su se tražila kompromisna rješenja. Jedno od njih bilo je janjeće krzno, odnosno shearling. Iako se često predstavlja kao nusproizvod mesne industrije, organizacije za zaštitu životinja ne prihvaćaju takvo opravdanje. “Janjeće krzno je i dalje krzno - s kožom i dlakom životinje”, upozorava Yvonne Taylor iz PETA-e. Unatoč tome, brendovi poput Guccija, Marniija i Chloéa prihvatili su ga, a cijene takvih komada često su vrlo visoke.

Dilema vintage krzna

Veliku ulogu u povratku krzna ima i generacijska promjena. Pripadnici generacije Z nisu odrastali uz snažne kampanje protiv krzna i često imaju drugačiji pogled na temu. “Nosim mamin krzneni kaput kad je jako hladno, iako već osam godina ne jedem meso”, kaže jedna 19-godišnja studentica. “Životinja je ionako već mrtva i ne doživljavam to bitno drugačije od nošenja kože.”

Takav stav potaknuo je i rast popularnosti vintage krzna, koje se često predstavlja kao održivija i etičnija opcija. Ipak, najveće platforme za preprodaju, poput Vinteda, službeno zabranjuju prodaju pravog krzna, iako se takvi komadi u praksi i dalje mogu pronaći.

Vlasnica vintage butika Holly Watkins primjećuje jasan ciklus: “Prije 20-ak godina prodavala sam ogromne količine krzna, a onda je interes potpuno nestao.” PETA, međutim, ne pravi razliku između novog i starog. “Nijedno životinjsko krzno ne može biti etički proizvedeno”, poručuju, predlažući da se postojeći komadi doniraju humanitarnim programima.

Skrivena cijena umjetnog krzna

S druge strane, umjetno krzno, koje dominira u ponudi brendova poput Zare i Manga, također nosi ozbiljne probleme. Iako ne uključuje okrutnost prema životinjama, najčešće je izrađeno od plastike na bazi nafte, poput poliestera i akrila, i praktički se ne razgrađuje.

“Umjetno krzno gotovo je uvijek 100 posto poliester”, upozorava Tamsin Blanchard iz agencije za kružnu modu Estethica. “Zbog svoje pahuljaste strukture lako ispušta mikrovlakna, koja završavaju u okolišu. Uz to, često je dizajnirano kao kratkotrajan trend. Nakon nekoliko nošenja, završi kao otpad koji će zagađivati okoliš stotinama godina.”

Inovacije i osobni izbor

U pokušaju da se pronađe izlaz iz ovog modnog paradoksa, pojavljuju se nove alternative. Tvrtka BioFluff razvila je Savian, biljnu “vunu” od lana, konoplje i koprive, koju već koristi brend Ganni. Stella McCartney, dugogodišnja zagovornica održive mode, u suradnji s tvrtkom Ecopel razvila je KOBA-u, umjetno krzno djelomično biljnog podrijetla.

Kvaliteta današnjih alternativa toliko je visoka da razliku često nije moguće prepoznati ni golim okom, a ni cijena više nije pouzdan pokazatelj. U 2025. godini krzno je postalo pravo modno minsko polje - teško ga je definirati, još teže procijeniti njegovo podrijetlo i stvarni utjecaj.

Odluka hoćemo li ga nositi, i u kojem obliku, ostaje osobna. No prije nego što nas zavedu trendovi, vrijedi zastati i informirati se - zbog vlastitih vrijednosti, ali i zbog planeta.