Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

KONZUMERIZAM je krug u koji vjerojatno uđemo s prvim džeparcem te iz njega zapravo nikada i ne izađemo. Kasnije, sa zaposlenjem i plaćama, ali i obavezama, taj krug se samo produbljuje. Što više novca imamo, to ga i više trošimo te ga nikada nema dosta.

No možemo smanjiti pretjerani konzumerizam promjenom životnih navika. Upravo su zato odlični izazovi poput no-buya i low-buya koji nas tjeraju da razboritije pristupamo potrošnji te ujedno i štedimo. 

Što su no-buy i low-buy izazov

No-buy podrazumijeva da potrošnju usmjerite isključivo na ono što vam je potrebno, poput hrane, računa i lijekova na određeni period, dok je low-buy kontinuirani način života u sklopu kojeg kupovini pristupate pametnije te se ne odričete pojedinih proizvoda u potpunosti. 

Sve se više ljudi u današnje vrijeme okreće minimalizmu te smanjenoj potrošnji, što zbog životnih okolnosti, što zbog zasićenosti predmetima koji im zapravo i ne trebaju. 

Praćenje vlastitih navika potrošnje

Isprobala sam oba izazova te, iako mi je low-buy puno draži, povremeno kombiniram oba. No-buy je puno zahtjevniji te je po meni poput stroge dijete, ali za novčanik. Smatram da je najbolje imati zdravu mjeru u svemu, pa tako i u potrošnji. 

Ako do sada niste isprobali ni no-buy ni low-buy, a voljeli biste, preporuka je da počnete malim koracima. Prvi mjesec vam može biti pokusni te u tom periodu nemojte mijenjati vlastite navike, već trošite kao i inače, ali si zapišite što ste kupili i koliko ste novca potrošili. 

Na kraju mjeseca pregledajte taj popis i procijenite što je od toga što ste kupili bilo potrebno, a bez čega ste mogli te prema tome odredite potrošnju za iduće mjesece. Cilj obje opcije je razumniji pristup trošenju. 

Ovo su stvari na koje nam često ode dosta novca, a bez kojih više-manje možemo:

• kava u kafiću
• naručivanje hrane i izlasci u restoran
• odjeća i obuća
• kozmetički proizvodi i tretmani (neke tretmane možete napraviti kod kuće sami i pritom uštedjeti)
• kino 
• dekoracije za dom
• nezdrava hrana i piće, grickalice, slatkiši.

Godišnji ili mjesečni budžet i štednja

Mi imamo određen mjesečni, kao i godišnji budžet koji se odnosi na fiksne troškove, poput računa, zatim na hranu i proizvode za kućanstvo te na odjeću, obuću, tehnologiju, putovanja i sl. Također, odvajamo i svaki mjesec za štednju.  

Umjesto da svaki mjesec odlazimo u kupovinu odjeće, radije ju planiramo na godišnjoj razini kao što su nekada radili naši roditelji, ali s jednom izmjenom: kupujemo odjeću i obuću na sezonskim popustima. Naravno, ako nam nešto zatreba tijekom godine, to ćemo onda i kupiti, ali generalno se držimo planske kupnje. 

Isto radimo i s tehnologijom i drugim kategorijama proizvoda koji nisu nužni. Dakle, složimo si listu želja, provjerimo cijene te kupujemo onda kada nam financije to dopuste ili kada je dobar popust, npr. na Black Friday. 

Mislim da je štednja obavezna stavka ako želimo biti financijski odgovorni. Bilo da štedite za obrazovanje, novi televizor, automobil, putovanje ili pak za nepredvidive situacije, uvijek je dobro odrediti mjesečni iznos koji ćete staviti sa strane. 

Odredite na što ćete trošiti novac, a na što ne

Ove godine kombiniramo low-buy i no-buy pa smo odlučili ograničiti potrošnju kod idućih stavki:

• teretana, vježbamo radije kod kuće (za dvije odrasle osobe to je ušteda od 600 kuna mjesečno)
• naručivanje hrane (ušteda od cca 1000 kuna mjesečno)
• kino, ovo je i zbog utjecaja covida-19 (ušteda između 200 do 400 kuna mjesečno).

Na što ćemo potrošiti:

• zdravu prehranu, iako nabavku obavljamo planski i sa zadanim budžetom
• obrazovanje, posebno ono koje nam koristi pri poslu
• zdravlje  
• izdatke za stan.

Što se tiče odjeće, obuće i kozmetike, tu smo skoro pa na no-buyu ove godine. Kupujemo samo ono što nam zaista treba, i to najčešće na sezonskim popustima. Kada se sve zbroji i oduzme, ispada da ovako "štedimo" između 1000 i 2000 kuna mjesečno. No trenutno sav taj novac usmjeravamo u štednju ili izdatke za stan u koji trebamo useliti.  

Ovo su samo nasumični primjeri iz mog života, svi mi imamo drugačije prioritete te će se ciljevi uštede, kao i planovi za njihovo ostvarivanje razlikovati od osobe do osobe. Na što ćete trošiti novac, a gdje ćete uštedjeti apsolutno je na vama.

Aplikacije za praćenje budžeta

Vremena su izazovna te vjerujem da su većinu vas natjerala da promijenite životne navike, kao i pristup potrošnji novca. No ako ne znate dobro kontrolirati vlastiti budžet i troškove te vam plaća prebrzo nestane iz novčanika, odnosno s kartice, postoje i aplikacije koje mogu pomoći u tome.

Nedavno smo pisali o aplikacijama za praćenje budžeta te ovdje možete pročitati koje su najbolje. No uvijek možete koristiti i staru dobru excelicu za praćenje troškova na kompjuteru ili laptopu.