Montaža: Index

USPJEH tri hrvatska kluba i proboj do završne prepreke prije skupine Europa Lige, kao i Dinamov neuspjeh hvatanja grupe LP, ali ostanka u konkurenciji za utješnu nagradu u EL, znače da hrvatski nogomet i po pitanju Uefinog koeficijenta kotira bolje nego prethodnih godina.

Na primjer, prošle sezone, kada su Dinamo i Rijeka ušli u skupini EL, hrvatski klubovi nacionalnom koeficijentu pribrojili su 4.375 bodova, a ove su Dinamo, Rijeka, Hajduk i Split već dodali 3.375, a čeka ih još najmanje osam utakmica play-offa, naravno, sve da nijedan klub ne izbori skupinu EL.

Ako im to uspije, koeficijent se nastavlja dodatno bildati, a samim tim i povećavati šansa da za godinu ili dvije Hrvatska opet postane barem regionalna sila po broju klubova u euro-kupovima.

Hrvatska trenutno 19., a treba uloviti 15. mjesto za dva kluba u LP

Koliko je Hrvatska uspješna ove godine pokazuje i to što kolovoz u Europi dočekuje sa sva četiri predstavnika koji su krenuli u natjecanja, dok je Češka, visoko iznad Hrvatska na 14. mjestu s koeficijentom 27, spala na tek jedan od četiri kluba koji su startali u euro-kupovima.

Slijedi ograničavanje broja klubova u EL na najviše tri iz jedne zemlje, ali i dalje će ih bit po četiri, tri i dva koje iz pojedinih nacionalnih liga nastupaju u Ligi prvaka ili barem njenim pretkolima.

Hrvatska trenutno drži 19. mjesto, s koeficijentom 20, što joj jamči jednog predstavnika u LP, ali 15. pozicija, koja osigurava dva kluba u LP i koju drži Rumunjska, bježi joj za 3.799 bodova.

Bodovi za dizanje koeficijenta dobivaju se na slijedeći način: Dva boda za pobjedu i jedan bod za remi, ali se, što je ovdje bitno naglasiti, u pretkolima ulov prepolovljuje, pa se pobjedu pribraja jedan, a za remi pola boda. U skupini Lige prvaka ne čekaju samo izdašne financijske nagrade, jer plasmanom u grupu, klub za dizanje nacionalnog koeficijenta donosi čak četiri boda.

Kako se izračunava koeficijent neke zemlje za pojedinu sezonu? Ukupan broj bodova koji su klubovi osvojili, dijeli se s brojem klubova koji su tu zemlju te sezone zastupali u dva euro-kupa. Tako dobiveni broj bodova pribraja se onima osvojenima u protekle četiri sezone. U slučaju da dva saveza imaju jednak koeficijent, prednost ima savez s višim koeficijentom u posljednjoj sezoni.

Kada bi Hrvatska imala dva kluba u Ligi prvaka, status predstavnika HNL-a u tom natjecanju bio bi osjetno bolji nego sada: Prvak ne bi, kao što je sada slučaj, s natjecanjem kretao već u 2., nego u 3. pretkolu  i s istim mogućim protivnicima – prvacima iz zemalja koje drže od 13. Ili 14. mjesta tablice koeficijenata nadalje (Grčke, Češke...)

Vice-prvak (dakle ove sezone to bi bila Rijeka), imao bi u 3. pretkolu kao nenositelj ugledno društvo (Dnipro, Grasshoppers, Feyenoord, Panathinaikos) još teže potencijalne protivnike – trećeplasirani klub u prvenstvu saveza koji drži 6. mjesto tablice s koeficijentima (Lille), zatim drugoplasirane klubove iz prvenstva saveza rangiranih od 7. do 15. mjesta: Bešiktaš, Kopenhagen, Zenit, Standard Liege.

Sve da Rijeka prođe takve konkurente, u play-offu LP čekaju je „nepremostive prepreke“ u vidu Arsenala, Napolija, Porta, Bayera.. Ali, prolaskom onog prethodnog, 3. pretkola, osigurala bi se skupina Europske Lige i eto još jedne lijepe prilike za poboljšanje nacionalnog koeficijenta i klupskog budžeta. Ne bi ni ispadanje u 3. pretkolu hrvatskom doprvaku bila tragedija, jer onda također ima prilike osigurati skupinu EL preko play-offa.

Split osigurao najmanje 540 tisuća eura, Rijeka i Hajduk po 420

Na kraju, istaknimo lijepe financijske nagrade koje hrvatski klubovi ove godine osvajaju u Europa Ligi: Split je recimo samo do sada, prolascima tri pretkola i u slučaju ispadanja u play-offu, osigurao najmanje 540 tisuća eura.

Rijeka je prolaskom dva pretkola i samim sudjelovanjem u doigravanju, na 420 tisuća eura, kao i Hajduk, jer se i za ispadanje u play-offu dobiva 150 tisuća eura, dok pravo bogatstvo čeka plasmanom u skupinu EL - 1.3 milijuna eura.