Downsizing

Downsizing

Foto:  AFP 

JEDNOM je Michael Jordan izjavio da može letjeti. Doduše nakratko, ali ipak može. Prije nekoliko dana sam razgovarao s jednim prijateljem Austrijancem. Bitno je istaknuti da on i ja zajedno ne možemo letjeti toliko kratko koliko sam Jordan može dugo, ali opet, to i nije tako važno. Za ovaj tekst je važna tema o kojoj smo pričali - downsizing. Dakle, mi smo umanjili mogućnost Jordanovog "leta".

Sjećate li se sezone 1996? Michael Schumacher je iz Benettona prešao u Ferrari. I nije bitno što je u Imoli osvojio prvi pole-position u Ferrariju. Također, nije bitno niti što je te sezone triput pobijedio. Čak niti nije bitno niti to što je pobijedio i u Monzi, vjerojatno pred svim tifosima svijeta na jedom mjestu. Jednako tako, za ovaj tekst nije bitno niti to što je za dvije godine, 96` i 97` naplatio više od 60 milijuna dolara - samo od Ferrarija.

Za ovaj je tekst bitna spoznaja kako je te 96` bila prva sezona za Ferrari u kojoj ih nije pogonio V12 motor. Pa ipak, još uvijek su bili nevjerojatno brzi i na Monzi i starom Hockenheimu - jedina dva mjesta na svijetu gdje se moglo reći - pobijedit ćeš ako si najveći.

2014., nova era, opet

Kroz nekoliko sljedećih sezona, FIA se je "zabrinula" za genijalnost inženjera koji proizvode motore, jer su se pojavile priče da neki motori počinju graničiti s ludilom od 1000 KS (pisac ovih riječi tu misli na Cosworth op.a.).

Zato su nakon broja cilindara odlučili smanjivati i dopuštenu zapremninu motora - cilindara je smjelo biti maksimalno 8, a obujam nije smio biti veći od 2400 cm³. Kažu da će u sezoni 2014. nastupiti novo vrijeme, nova era - opet. Motori će biti V6, od najviše 1600 cm³.

Eto nam sad nekoliko detalja o tim motorima:

- Imat će i dodatno pojačanje u smislu turba.
- Imat će i ERS (engine recovery system)
- Imat će i ograničenje na 15.000 okretaja.
- Imat će i restriktore benzina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, turbo-era u F1 nije ništa novo. Prije 25 godina, V6 turbaci su u iz nešto više od 12.000 okretaja izvlačili nešto manje od 700 KS. 1988. godine, dar-mar su napravili Senna i Prost u McLarenu, pobijedivši na 15 od 16 utrka u sezoni. Njihovi su McLareni bili pokretani upravo takvim Hondinim motorima. Godinu dana ranije, Piquet je osvojio naslov u Williamsu FW11, također s Hondinim motorom. Priča se kako je motor u utrci bio ograničen na 800 KS, dok je u kvalifikacijama imao i preko 1000 "konja".

I sve je to super - i tolika snaga i tolika opasnost čak i ispred TV ekrana. Ali, uvijek ima neki ali. To ću ugrubo popisati samo kroz dvije čudne stvari.

Zar ćemo gledati Opel u F1?

Prva je kako su motori za 2014. zamišljen kao ekološki i vrlo ekonomični. Priznajem da mi stvar nije toliko drastično zvučala kad se pojavio KERS koji daje dodatnu snagu uz pomoć struje. Nemam ništa protiv svijesti protiv zagađenja (baš naprotiv op.a.), ali mislim da sve treba imati svoje granice. U protivnom, gdje je tomu kraj? Hoću li u jednom trenutku u F1 gledati u potpunosti električne motore? Ili još gore, hoće li motore za F1 proizvoditi Opel?

Možda sad malo rezolutan, a razlog tomu je primarna ideja da čak ne bude niti V6 motora, nego redni četverocilindraš. Ipak, od četiri cilindra se odustalo pod inicijativom Ferrarija i objašnjenjem Adriana Neweya. Hm, čini se da Newyeve ideje nisu genijalne samo kad dizajnira bolide. Ili jedrilice...

A tekst ću završiti s drugom od dvije čudne stvari. Prvi put u životu sam stekao dojam kako više svijet autoindustrije ne prati F1, nego sada F1 prati njega. Naime, tendenciju downsizinga kod serijskih automobila gledamo već godinama.

U redu, recite da sam tradicionalan, ali nedostaju mi kromirane cijevi na motorima Alfe, čudno mi je što turbo-motore i smanjen broj cilindara od najnovije serije ima i BMW M5, pa sve do toga da Subaru BRZ nema pogon na sve kotače.

Ili, u svijetu Formule 1 kojeg toliko volim - samo želim doživjeti pucanje bubnjića u tunelu ispod bivšeg hotela Loews u Monte Carlu, ili pak orgazmičko grčenje svaki put kad neki bolid dobro pogodi Eau Rouge, pa se čuju topovski udari jer prije dugačke ravnice vozači mijenjaju punu
petu, šestu, pa sedmu brzinu i nestanu u daljini - do sljedećeg kruga.

A s čim će to napraviti? S jednocilindričnim motorima zapremnine 500 kubičnih centimetara i snagom od 200-tinjak "konja". Da sam to želio, počeo bih pratiti motociklizam.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara