Foto: Hina

NAKON što je jučer na Indexu objavljeno kako je USKOK odbacio kaznenu prijavu HOO-a protiv zamjenika ministra znanosti, obrazovanja i sporta Tomislava Paškvalina, reagirao je odvjetnik HOO-a Vladimir Gredelj koji je u ime krovne sportske organizacije u Hrvatskoj najavio da će nastaviti kazneni progon protiv Paškvalina.

> USKOK odbacio prijavu HOO-a protiv Paškvalina

Ministrovog zamjenika, koji je na tu funkciju došao nakon smjene Željka Jovanovića i njegovog zamjenika Petra Skansija, HOO optužuje da je uskratio Hrvatskom olimpijskom odboru isplatu iznosa od 25.860.930,31 kuna od igara na sreću, te je takvim postupanjem nastala imovinska šteta upravo u navedenom iznosu.

MZOS je novac isplatilo naknadno, iako je mišljenje Vlade o poslovanju HOO-a, naročito Sportske televizije, bilo negativno, a i u Saboru je prvi čovjek HOO-a Zlatko Mateša naletio na jak otpor.

U cjelosti objavljujemo prijavu HOO-a protiv Tomislava Paškvalina Županijskom sudu u Zagrebu:

"U kaznenom predmetu koji se vodio pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod posl. br. K-US-163/15 protiv okrivljenika Tomislava Paškvalina, iz Zagreba, Garićgradska 7, OIB: 84648438546 zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12 – dalje: KZ/11) 

Oštećenik kao tužitelj:  Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Čosića 11, zastupan po Josipu
                 Čopu a ovaj po Vladimiru Gredelju iz Bjelovara, Šetalište dr. Ivše Lebovića 6

temeljem čl. 55. st. 2. Zakona o kaznenom postupku preuzima progon protiv okrivljenika  te predlaže naslovnom sudu da, temeljem članka 225. Zakona o kaznenom postupu (152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 – dalje: ZKP/08) provede

ISTRAGU protiv: okrivljenika Tomislava Paškvalina, iz Zagreba, Garićgradska 7, OIB: 84648438546; zbog osnovane sumnje da je:

u razdoblju od sredine 2014. godine pa nadalje, kao službena osoba odgovorna za zakonitost i pravilnost rada Uprave za sport (upravne organizacije unutar Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta), znajući da će svojim postupanjem uzrokovati znatnu imovinsku štetu, prekršio dužnosti propisane člankom 23. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13) a koje obveze se odnose na dužnost brige o razvoju sporta, unapređenju rekreativnog, zdravstvenog, školskog, amaterskog, profesionalnog, natjecateljskog i promotivnog značaja sporta i sportaša, predlaganju i provođenju propisa o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih klubova, udruga i saveza, financiranju sportskih programa i programa razvoja sporta, stručne poslove u pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, te brojne druge djelatnosti vezane za sport, na način da je protivno odredbama članka 8. Zakona o igrama na sreću (NN 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14)  i članka 2. i 3. Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014. godinu (NN 151/13), a prema kojim propisima Hrvatski olimpijski odbor ima pravo na isplatu propisanog postotka od cjelokupno ostvarenih prihoda od igara na sreću neovisno o planiranom iznosu, uskratio Hrvatskom olimpijskom odboru isplatu iznosa od 25.860.930,31 kuna  te je takvim postupanjem nastala imovinska šteta upravo u navedenom iznosu

dakle, okrivljenik kao službena osoba nije obavio svoju dužnost pa je time drugome prouzročio štetu, pa da je time počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti, opisano i kažnjivo po članku 291. stavak 1. i 2. KZ/11

R a z l o z i   n a   k o j i m a   s e   t e m e l j i   z a h t j e v   z a
p r o v o đ e n j e m   i s t r a g e

Rješenjem Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) broj: K-US-163/15 od 19. svibnja 2015. godine odbačena je kaznena prijava koju je Hrvatski olimpijski odbor podnio protiv okrivljenika zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. i 2. KZ/11.

    Temeljem čl. 55. st. 2. ZKP/08 oštećenik kao tužitelj Hrvatski olimpijski odbor (dalje: HOO) preuzima kazneni progon protiv okrivljenika jer smatra da iz sadržaja kaznene prijave, kao i svih okolnosti slučaja, suprotno stajalištu USKOK-a, proizlazi da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djela te da je USKOK pogrešno zaključio  da ne postoji osnovana sumnja na učin prijavljenog kaznenog djela niti kojeg drugog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

    Tako je oštećenik kao tužitelj stava da nije pravilan i zakonit zaključak USKOK-a da okrivljenik, sve i da HOO ima pravo na isplatu sredstva koja nisu isplaćena, ne bi postupao sa ciljem nanošenja štete. Dakle, USKOK odbacuje prijavu a da uopće nije utvrdio ima li HOO pravo na isplatu svih navedenih sredstava (iako to pravo proizlazi iz zakonskih i podzakonskih propisa). Iako USKOK ne utvrđuje da li HOO ima pravo na isplatu novčanog iznosa ili ne, on ipak lakomisleno (bez provedbe iti jedne radnje koje je oštećenik predložio u kaznenoj prijavi) zaključuje da na strani okrivljenika nije postojao cilj da se nanese šteta. Pri tome USKOK ispušta iz vida dužnosti okrivljenika propisane Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne i Zakonom o sportu kojima se propisuju zadaće HOO-a i ministarstva te način financiranja HOO-a.

    Člankom 75. stavak 3. Zakona o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 – dalje: ZS) propisano je da se za izvršenje programa javnih potreba u sportu osiguravaju sredstva u državnom proračunu i iz dijela prihoda od priređivanja igara na sreću i nagradnih igara s time da programe zadovoljavanja javnih potreba koje se odnose na HOO i nacionalne saveze predlaže HOO koji je odgovoran za izvršenje takvog programa i utrošak sredstava. Dakle, iz navedenog proizlazi da se javne potrebe koje se odnose na HOO zadovoljavaju, uz ostalo, i iz sredstava prikupljenih od prihoda od priređivanja igara na sreću. U tom smislu je člankom 8.Zakona o igrama na sreću (NN 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14 – dalje: ZI) propisano da će Vlada RH odrediti kriterije za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele prihoda od igara na sreću. Na temelju navedene zakonske odredbe donesena je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014. godinu (NN 151/13 – dalje: Uredba) kojom je propisan način raspodjele tih sredstava. Tako je člankom 2. stavak 2. točka 1. Uredbe propisano da  30,96% prihoda ostvarenih od igara na sreću pripada onima koje promiču razvoj sporta, a u tu kategoriju svakako spada i HOO. Nadalje, člankom 3. stavak 1. točka 1. Uredbe propisano je da se sredstva doznačuju MZOS-u, a onda ih ono prosljeđuje korisnicima u omjerima utvrđenim tim člankom pri čemu se HOO-u ima uplatiti 86,79 % prihoda. Usprkos ovakvim odredbama, okrivljenik nije HOO-u isplatio sva sredstva koja mu pripadaju a što proizlazi iz dopisa Ministarstva financija od 16. siječnja 2015. godine iz kojeg dopisa je vidljivo da je HOO-u uplaćeno 74,60% od sredstava koja su trebala biti uplaćena.


    Iz dopisa Ministarstva Financija od 16. siječnja 2015. godine je vidljivo da na kraju 2014. godine HOO-u nije isplaćeno ukupno 25.860,930,31 kn a na koji HOO ima pravo jer ne postoji niti jedna zakonska osnova da okrivljenik HOO-u ne isplati ukupne iznose u skladu sa važećim odredbama. Iz odredaba ZS-a, ZI-a i Uredbe jasno proizlazi da  HOO ima pravo na određeni postotak od ukupno ostvarenih sredstva od igara na sreću neovisno o tome koliki je iznos HOO u svojim planovima namjeravao ostvariti iz tih sredstava financiranja. Da je tome tako proizlazi upravo iz odredaba ZI-a i Uredbe u kojima se navodi da se sredstva ostvarena od igara na sreću raspodjeljuju korisnicima u skladu sa pravilima iz Uredbe (30,96 % prihoda ide onima koji promiču sport a od tog iznosa 74,60% sredstava pripada HOO-u). Da HOO ima pravo da mu se uplate sva sredstva koja su ostvarena (prema postocima iz Uredbe) vidljivo je i iz odredaba Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12 – dalje: ZP). Člankom 2. ZP-a je propisano da su prihodi za posebne namjene oni prihodi čije je korištenje i namjena utvrđena posebnim propisima. Člankom 8. ZS-a je propisano da se prihodi od igara na sreću koriste, između ostalog, za razvoj sporta. Dakle, prihodi ostvareni od priređivanja igara na sreću predstavljaju prihode posebne namjene u smislu članka 2. ZP-a jer je njihovo korištenje i namjena propisana posebnim zakonom. ZP-om je također propisano da su prihodi posebne namjene namjenski prihodi koji se uplaćuju u proračun (članak 48. ZP-a), te da se uplaćeni i preneseni prihodi posebne namjene mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava (članak 50. ZP.).

    Sve ovdje navedene zakonske odredbe jasno ukazuju na činjenicu da HOO, bez obzira na predviđeni plan sredstava u proračunu RH ima zakonsko pravo da mu se uplate sva sredstva koja su ostvarena iznad planiranog iznosa, a okrivljenik je sa takvim zakonskim odredbama, uzimajući u obzir dužnost koju obnaša, nedvojbeno upoznat te takve odredbe svjesno i namjerno krši nanoseći HOO-u ogromnu materijalnu štetu.

    Dakle, postupanjem okrivljenika se nanosi ogromna šteta HOO-u jer se nezakonito umanjuju sredstva koja trebaju biti isplaćena te se time umanjuju šanse za razvoj i rezultate hrvatskog sporta a što je upravo dužnost o kojoj treba brinuti okrivljenik i koju dužnost on svjesno krši uskraćivanjem isplate novčanih sredstava. Osim što ovakvo postupanje predstavlja jasno i nedvojbeno kršenje zakonskih obveza uz istodobno postojanje svijesti okrivljenika o tome, ovakvo ponašanje je usmjereno i na ukidanje autonomije sporta i HOO-a.

    Prema članku 49. stavak 3. ZS-a i odredbama svog Statuta, HOO je u svom djelovanju samostalan. Olimpijskom poveljom je jasno propisano da  sportske organizacije olimpijskog pokreta imaju pravo i obvezu biti neovisni te su ovlašteni na poduzimanje mjera za zaštitu svoje samostalnosti kao i da svaki nacionalni olimpijski odbor ima obvezu čuvati svoju autonomiju i oduprijeti se pritiscima svake vrste. Kada se  ove odredbe uzmu u obzir i protumače u svjetlu odredaba prema kojima HOO ima pravo na određeni postotak od ukupno ostvarenih prihoda od igara na sreću (neovisno o bilo kakvom planu) jasno je vidljiva namjera okrivljenika da zloupotrebom položaja i ovlasti, odnosno nezakonitom neisplatom iznosa od preko 25 milijuna kuna naruši samostalno djelovanje HOO-a i da se djelovanje HOO-a podvrgne volji političkih elita i partikularnih interesa. Dakle, ovakvim svojim ponašanjem okrivljenik ne samo da nanosi znatnu materijalnu štetu HOO-u već ovakvo postupanje može rezultirati i sankcijama Međunarodnog olimpijskog odbora prema HOO-u zbog narušavanja njegove samostalnosti u djelovanju i koje u konačnici može imati ogroman utjecaj na sport u RH, te sportsko međunarodno priznanje svih sportaša unutar Republike Hrvatske. O mogućnosti nastupa navedenih posljedica okrivljenik je, kao bivši sportaš i olimpijac, a sada i politički dužnosnik nedvojbeno svjestan te upravo nastup takvih posljedica i želi.

    S obzirom na sve navedeno, oštećenik kao tužitelj predlaže sudu da prihvati prijedlog za provođenjem istrage te predlaže da provede slijedeće

DOKAZNE RADNJE:

dokazna radnja financijskog vještačenja na okolnost prava oštećenika kao tužitelja da potražuje novčani iznos i dužnosti okrivljenika da isti i isplati ( i na okolnost visine iznosa) koji se utvrđuje u zavisnosti od  ukupno ostvarenih sredstava od igara na sreću sukladno odredbama Zakona o igrama na sreću, Zakona o proračun i Uredbe
dokazna radnja ispitivanja svjedoka Vedrana Mornara, ministra znanosti, obrazovanja i sporta, na adresi radnog mjesta: Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb
dokazna radnja ispitivanja svjedoka Josipa Čopa na adresi radnog mjesta: Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Čosića 11, 10 000 Zagreb
dokazna radnja ispitivanja svjedoka Zlatka Mateše na adresi radnog mjesta: Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Čosića 11, 10 000 Zagreb
dokazna radnja prvog ispitivanja okrivljenika Tomislava Paškvalina, iz Zagreba, Garićgradska 7


U Bjelovaru, dana 28. svibnja 2015. godine

Oštećeni kao tužitelj pp
ODVJETNIK
Vladimir Gredelj, dipl.iur.