JOYCE Thomas, 78-godišnja Britanka koja u Švedskoj živi 21 godinu, bori se protiv deportacije nakon što su joj vlasti poručile da je prekasno podnijela zahtjev za boravak poslije Brexita. Njezin je slučaj posljednji u nizu od oko 2500 Britanaca kojima je naloženo da napuste zemlju, a aktivisti i britansko Ministarstvo vanjskih poslova tvrde da švedske vlasti provode neobjašnjivo strog pristup, piše The Guardian.

U studenom je umirovljena medicinska sestra dobila rok od samo četiri tjedna da napusti Švedsku, tri godine nakon smrti supruga, što joj je izazvalo ogroman stres. Nakon što je ostala udovica, preselila se sa psom u manji stan u Hammarou kako bi bila blizu sina, unučadi i suprugova groba. Kaže da se zbog cijele situacije ponekad osjeća potpuno slomljeno.

"Nevjerojatno je da me u ovim godinama izbacuju iz zemlje u kojoj živim toliko dugo, a nisam napravila apsolutno ništa pogrešno", rekla je Thomas. "Nemam policijski dosje, nikakve prometne kazne, ništa. Živjela sam od vlastitih sredstava. Mislim da nitko nije ni pogledao moj slučaj. Da je riječ o njihovoj obitelji ili majci, sigurno ne bi htjeli da se nađe u ovakvoj situaciji."

Dodala je: "Nisam mlada. Sama pomisao da bih morala putovati amo-tamo kako bih posjetila sina, unučad i suprugov grob... to je užasno kad čovjek malo bolje razmisli."

Odbijen zahtjev unatoč okolnostima

Njezin suprug Gwynne umro je 2023. od raka. Tek su godinu dana ranije, 2022., tijekom povratka iz posjeta drugom sinu u Brightonu, prvi put saznali da su trebali podnijeti službeni zahtjev za ostanak u Švedskoj nakon Brexita. Thomas kaže da je njezin suprug bio izuzetno pedantan i pratio sve vijesti važne za Britance u Švedskoj te je vodio svu kućnu administraciju. Uvjerena je da bi podnio zahtjev da je znao za tu obvezu.

Iako sporazum o povlačenju između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a dopušta naknadne prijave, zahtjev gospođe Thomas odbijen je 2024. godine. Vlasti su smatrale da nije dokazala opravdane razloge za kašnjenje. Odbijen je i njezin kasniji zahtjev za boravak prema nacionalnim zakonima o imigraciji. Uz pomoć odvjetnika koji rade besplatno, sada se žali višem sudu.

"Gwynneova smrt bila je najgora stvar koja mi se dogodila. Bili smo u braku 55 godina, bio mi je najbolji prijatelj i sve mi je značio. Ali to je bio kraj. Ovo je pak nepodnošljiva neizvjesnost. Užasno je. Nisam mlada. Već sam se jednom selila iz kuće u stan – i sad bih trebala ponovno seliti i tražiti novi dom? Umrijet ću prije nego što se ponovno smjestim."

Britanski dužnosnici pozivaju na suosjećanje

Peter Kyle, bivši tajnik za gospodarstvo i parlamentarni zastupnik, izjavio je da je ovaj slučaj duboko zabrinjavajući. Za Guardian je rekao: "Iako su odluke o imigraciji u nadležnosti švedskih vlasti, oduvijek smatram da se prema pravima britanskih državljana koji su koristili pravo na slobodno kretanje prije Brexita treba odnositi pravedno i suosjećajno."

Pozvao je Švedsku da preispita njezin slučaj i poručio da se nada da će vlasti pažljivo razmotriti sve okolnosti, uključujući njezin dugogodišnji boravak u Švedskoj, obiteljske veze i humanitarne čimbenike. Britansko Ministarstvo vanjskih poslova (FCDO) također je izrazilo zabrinutost, ne samo zbog slučaja Thomas, već i zbog općenito strogog stava Švedske prema Britancima koji tamo žive od prije Brexita.

Švedska statistika znatno odudara od prosjeka EU

Podaci Eurostata pokazuju da Švedska ima najveći broj deportacija Britanaca povezanih s Brexitom. Od 2021. godine nalog za napuštanje zemlje dobilo je 2500 Britanaca, što čini trećinu svih takvih naloga izdanih u cijeloj Europskoj uniji. Prema godišnjem izvješću Europske komisije o provedbi sporazuma, u Švedskoj je odbijeno gotovo 4000 od 14.200 podnesenih zahtjeva za boravišni status.

Za usporedbu, Bugarska, sa sličnim brojem podnositelja zahtjeva od oko 16.000, odbila je samo pet osoba. Belgija je od 13.000 zahtjeva odbila njih 605. Analiza britanskog FCDO-a pokazuje da stopa odbijanja u Švedskoj iznosi 27.5 posto, što je tri puta više nego u bilo kojoj drugoj članici i znatno iznad prosjeka EU-a, koji se kreće između 3 i 4 posto.

Izvori iz britanske vlade navode kako vjeruju da Švedska primjenjuje znatno stroži pristup od ostalih, zbog čega se pojedincima u praksi najčešće ne uvažavaju opravdani razlozi.

Objašnjenje švedske agencije

Članak 18. sporazuma o povlačenju dopušta kasne prijave ako postoje opravdani razlozi. Međutim, glasnogovornik švedske agencije za migracije, Migrationsverket, pojasnio je njihov stav.

"U iznimnim okolnostima i dalje je moguće podnijeti kasni zahtjev. Podnositelj mora pismeno objasniti zašto nije mogao podnijeti zahtjev u propisanom roku. Sama činjenica da netko nije znao za obvezu prijave, sama po sebi, ne smatra se dovoljnim obrazloženjem", izjavio je glasnogovornik.