HNL u 2020.

Dolazi VAR. Tri kluba u velikoj borbi za drugo mjesto i upad u Ligu prvaka

Dolazi VAR. Tri kluba u velikoj borbi za drugo mjesto i upad u Ligu prvaka
Foto: Pixsell / G. Stanzl

"SAMO" mjesec i pol pauze ove sezone imaju nogometaši u HNL-u, inače naviknuti na dulje zimske praznike. 

Za razliku od školaraca, njima ih nije skratio štrajk, nego EP idućeg ljeta i pripreme za to natjecanje, zbog čega nacionalna prvenstva završavaju ranije.

Donosimo pogled u HNL 2020. u pet točaka:

Dinamo u novoj godini neće imati veze s onim iz 2019.

Prije pauze odigrano je 19 od ukupno 36 prvenstvenih kola, a tek što je prvenstvo zašlo u drugu polovicu, Dinamo se pobjedom u zaostalom susretu s Rijekom odlijepio na vrhu s 12 bodova prednosti. 

Što se, dakle, "borbe" za naslov tiče, sve je isto kao i lani te sezonu ranije i toliko onih prije. Titula u HNL-u je samo formalnost koju Dinamo odradi prije pola sezone kako bi ostvario plasman u Ligu prvaka iduće sezone, dok ostatak prvenstva odrađuje ili mu u najboljem slučaju dođe kao polugodišnja priprema za LP.

To je upravo onako kako zvuči, nezgrapno i dosadno, te je nemoguće na osnovu toga zaključiti kako će Dinamo izgledati u ljeto 2020. zato što će sigurno otići ključni igrači Olmo i Petković. Ako ne u zimskom, onda u ljetnom prijelaznom roku. Ponude, i to unosne, od Ajaxa, preko Njemačke do MLS-a, dolaze za Livakovića, Oršića, Moru, Kadziora i Gojaka. U izlogu je, dakle, pola Dinamove momčadi, glavne zvijezde, nositelji igre i u Europi i u HNL-u. 

Nismo slučajno razdijelili Dinamovu ekipu, jer Bjelica ima tako širok i kvalitetan kadar koji mu omogućuje ne samo da se i ne primijeti odlazak ključnih igrača (Šunjić, Rrahmani), potonuće do jučer nezamjenjivih (Hajrović) te onih dovedenih kao pojačanje (Andrić), nego da s prvom momčadi igra Ligu prvaka, i to konkurentno do zadnjeg kola skupine te da istovremeno s rezervnom osvaja HNL prije polovice prvenstva.

Godinu koja nastupa za dva tjedna te nastavak ove sezone Dinamovi navijači, usprkos gorkom ispadanju iz LP-a te dosadi koja ih očekuje do ljeta, ipak čekaju s nestrpljenjem. Za to imaju nekoliko razloga po imenu Ivanušec i Majer te posebno Gvardiol, Marin i Đira. Nailazi Dinamov novi val, a Bjelica će njegovim perjanicama dati važnije uloge i u idućoj sezoni. Koliko, to ovisi o tome koga će od stožernih igrača prodati i koja će pojačanja dovesti, prije svega iz inozemstva jer u ostatku HNL-a teško da ima igrača za Dinamo. 

Borba za drugo mjesto i drugo pretkolo: Priče o dva kluba u LP-u i pola HNL-a u Europi

Što se tiče ostatka HNL-a, jasno je da će se za opstanak boriti Varaždin, Istra i Inter, a ni Slaven nikako ne može biti miran sa svojih šest bodova viška u odnosu na zonu ispadanja.

Najzanimljivija, a mnogi će istaknuti i jedino interesantno u proljetnom dijelu HNL-a, bit će borba za drugo mjesto. Namjerno ne pišemo onako kako je svi grandiozno reklamiraju "borba za drugo hrvatsko mjesto u Ligi prvaka", jer teško je, praktički nemoguće, da jedan od ovih klubova - Hajduk, Rijeka ili Osijek - idućeg ljeta prođe do Lige prvaka.

U želji da im naslovi zvuče bombastičnije i da hrvatski klupski nogomet prikažu daleko uspješnijim nego što jest, urednici hrvatskih sportskih medija raspisali su se da Hrvatska iduće sezone "ima dva kluba u Ligi prvaka". Poštenije bi bilo napisati "u kvalifikacijama za Ligu prvaka".

Na ljeto će se hrvatski prvak (Dinamo) u kvalifikacijama za LP uključiti u drugom pretkolu na takozvanom "putu prvaka", a drugoplasirana momčad HNL-a (Hajduk ili Rijeka ili Osijek) ide također u drugo pretkolo, ali u "ligaškom putu", zajedno s doprvacima Nizozemske, Turske, Austrije, Češke i Grčke. 

Ako i prođe drugo pretkolo LP-a, u trećem su viceprvaci Portugala, Belgije, Ukrajine te trećeplasirane momčadi Francuske i Rusije.

 

Jasno vam je, dakle, o kakvoj je konkurenciji riječ, a još nismo ni došli do završne runde pretkola ili play-offa, pa vam je jasno zašto je priča o "dva hrvatska kluba u Ligi prvaka" samo to - priča.

Druga zgodna priča je ona da će na ljeto "pola HNL-a igrati u Europi". Tu je također pravilnije reći "u europskim pretkolima", jer znamo koliko su "daleko" u prednatjecanju Europa lige prošlog ljeta dogurali Hajduk, Rijeka i Osijek. 

Istaknimo ipak pozitivne promjene za hrvatske klubove u pretkolima za EL. Četvrtoplasirana momčad HNL-a neće se uključivati najranije, već u prvom pretkolu, nego u drugom, zajedno s trećeplasiranom momčadi. Osvajač Kupa će i iduće sezone europski put početi u trećem pretkolu Europa lige.

Vratimo se onom najzanimljivijem, borbi za drugo mjesto. Bez obzira na to što ono ne donosi Ligu prvaka, nego duge i iznimno teške kvalifikacije do nje, nudi mogućnost da se uz sreću prilikom ždrijeba, znatno ojačane momčadi i životne partije cijele ekipe na ljeto izbori skupina Europa lige, što bi bio senzacionalan uspjeh, kako sportski tako i financijski.

Tri kluba koji će se u 2020. žestoko boriti za drugo mjesto su Hajduk, Rijeka i Osijek, međusobno udaljeni samo dva boda. Uzimajući u obzir kadrovsku i igračku limitiranost svakog od konkurenata, čini se da će naslove viceprvaka i putnika u drugo pretkolo Lige prvaka osvojiti onaj koji bude najmanje griješio. 

Hajduk nastavio sa sječom i vrteškom

Hajduk je jesenas prilično griješio. Rano je ispao iz Europe i Kupa, a zatim je u HNL-u prosuo lijepu prednost pred konkurencijom na drugom mjestu. Zbog svega navedenog zaredale su se ostavke i smjene ključnih ljudi, a zadnji je otišao trener Damir Burić.

Kancelarije opustjele odlascima dopredsjednika i sportskog direktora ovih dana ispunili su Mario Stanić i Ivan Kepčija. U Hajduku smo se posljednjih godina nagledali novih lica i obećanja, koja su umjesto napretka donijela stagnaciju i nazadovanje, tako da su Stanić i Kepčija, dok ne dokažu suprotno, samo još dvojica u nizu.

VAR u HNL-u: Revolucionarna, ali i skandalozna novotarija dolazi i na naše travnjake

HNL u novoj godini čeka tehnološka revolucija. Od proljetnog dijela sezone 2019./20. koristit će se VAR tehnologija.

Trošak uvođenja videoasistenata sucima na terenu iznosi oko 1,5 milijuna eura, od čega je HNS platio samo 20 posto, dok je sve ostalo pokrila FIFA. VAR će se koristiti na svim utakmicama Prve HNL te u završnici Kupa, a prvoligaši su na svojim stadionima dužni osigurati posebne prostorije za VAR.

Edukaciju sudaca za epohalnu novotariju još od rujna prošle godine vodio je Bruno Marić, da bi proljetos dao ostavku na funkciju instruktora za VAR. Javna je tajna da je to napravio pod pritiskom Hajduka koji je u sklopu pregovora o normalizaciji s HNS-om ultimativno zahtijevao da sve funkcije u sudačkoj organizaciji napusti njima omraženi sudac koji ih je toliko puta oštetio.

Međutim, nakon što se od uloge VAR preporoditelja hrvatskog nogometa oprostio teatralnim priopćenjem na kraju kojeg se potpisao kao "najbolji hrvatski nogometni sudac", na povijesnom prvom službenom meču u Hrvatskoj na kojem je korišten VAR videoasistente je nadgledao - Bruno Marić. I to na utakmici juniorskog prvenstva između Rudeša i upravo Hajduka.

Razumno je uvođenje VAR-a u HNL popratiti sa skepsom jer dovoljno je vidjeti kako velike kontroverze, prijepore i prave skandale izaziva svakog tjedna u najjačim, najbogatijim i tehnološki najnaprednijim ligama. Riječ je o alatu koji je itekako manjkav, čije su ovlasti i mehanizmi primjene usprkos pustim objašnjenima još uvijek prilično nejasni. Uostalom, tako važna promjena i novost ne može proći bez testne faze koja se upravo odigrava. Problem je što pri tome testira živce svih u nogometnom svijetu.


 
Kada znamo sve probleme s kojima se susreće u razvijenom svijetu, što tek očekivati od VAR-a na hrvatskim terenima, na kojima je pojam slobodnog sudačkog uvjerenja rastezljiviji od žvake na užarenom asfaltu, a sudački lobi iznimno moćan?

Oni naivniji na ovo će odgovoriti da VAR ukida nepravde i rješava dvojbene situacije, a mi ćemo samo podsjetiti da je ovo Hrvatska i Hrvatska nogometna liga, u kojoj se spletom okolnosti sudačke greške događaju gotovo uvijek u korist istog kluba. Kada i ako VAR to riješi, moći ćemo proglasiti njegov uspjeh u Hrvatskoj. 

Čekajući još kojeg stranog gazdu, podsjetimo kako je to završilo u Šibeniku

Mađarski željezni kancelar Orban je zadovoljan kako napreduje projekt u Osijeku, Mindaugas Nikoličius u ime litavskog gazde Gintarasa Staniuulosa, vlasnika najveće tamošnje kladionice i lanca casina, nadgleda uspjeh i dizanje Gorice, Baskonija iz Alavesa se nakon Rudeša bacila na Istru. Mišković gleda kome bi utrapio Rijeku, a strani investitori spominju se i kao spasitelji posrnulog Diva iz predgrađa.

Pola Prve HNL je ili u rukama stranaca ili se nada tamo završiti. Naravno, kao što nam svjedoče primjeri svuda oko nas, dolazak gazde iz inozemstva nije nikakvo jamstvo procvata tvrtke, a posebno ne radničkih prava. Ipak, u obesparenom HNL-u, gdje se postojanje svodi na opstanak i životarenje od prodaje do prodaje perspektivnog igrača, dolazak stranog investitora ili "grupacije" smatra se vjesnikom spasa, kako za napaćene ljude u klubu tako i za lokalnu samoupravu, odnosno gradove - vlasnike klubova željne što bržeg rješavanja tog balasta.

U tom pogledu znakovit je primjer Šibenika, trenutno uvjerljivog lidera Druge HNL. Početkom prošle godine spomenuti gospodin Nikoličius i njegova grupacija označili su klub sa Šubićevca kao prvi cilj za ulazak u hrvatski nogomet, ali su ipak odustali od Šibenika i odabrali Goricu. 

Prošlog ljeta pak naviješten je dolazak novog spasitelja, indijskog biznismena Pankaja Gupte, kojeg je grad Šibenik oduševljeno dočekao. U gradskom vijeću samo su dva vijećnika bila protiv prodaje kluba potpunoj nepoznanici i pri tome ih je većina ne samo nadglasala nego i ismijala. Šibenik ipak nije završio u rukama misterioznog investitora jer Povjerenstvo za profesionalni sport pri Središnjem državnom uredu za sport nije dalo suglasnost za prodaju šibenskog nogometnog kluba. Čekajući spasitelja Guptu koji nije došao, NK Šibenik je ostao kratak za dvije plaće pa je, kako bi ih isplatio, podigao kredit. 

 

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara