U SPLITU u utorak počinje kvalifikacijski turnir košarkaša za Olimpijske igre u Tokiju. Hrvatska je u skupini s Brazilom i Tunisom. U drugoj su skupini Njemačka, Rusija i Meksiko, po dvije momčadi iz svake skupine će u polufinale, a na Igre ide samo pobjednik turnira.

Povodom splitskog turnira FIBA je objavila priču o splitskom stanju uma, a autor Igor Ćurković se već u naslovu pametno igra engleskim značenjem riječi "split" (podijeliti) te objašnjava da je to grad u kojem želiš ostati zauvijek ili pobjeći i nikad se ne vratiti.

Razarač Split kao savršena metafora

Na početku teksta savršenom metaforom za tamošnji mentalitet podsjeća na povijesni događaj iz 1991. kada je Split napao Split, odnosno kada je vojni razarač Split iz Bračkog kanala raketirao grad prema kojem je dobio ime.

Tri košarkaša koja će se idućeg tjedna boriti za plasman u Tokio su kapetan Roko Ukić, Luka Babić i Ante Žižić. Zadranin Pavle Marčinković nedavno je završio svoju četvrtu, a Puljanin Toni Perković drugu sezonu u Splitu. Tamo je i kao igrač i kao trener dio karijere proveo izbornik Veljko Mršić.

Što je splitsko stanje uma?

Svi su oni dobro upoznati sa splitskim stanjem uma, a svjetskoj košarkaškoj publici pokušali su ga približiti Ukić i Babić.

"Teško ga je objasniti strancu. Moraš ga živjeti, a i onda je pitanje možeš li ga razumjeti", rekao je Babić. "Sve što nam treba je malo lijepog vremena, sunca, mora, tog polaganog ritma i da Hajduk pobijedi. A s druge strane, vrlo smo temperamentni, žalimo se, govorimo kako je sve grozno... I tako to ide u krug. Teško ćete takvo što naći igdje drugdje u svijetu."

"Splitsko stanje uma puno je šire od samog sporta. U svakodnevnom životu, dok stojiš u redu, na tržnici, u trgovini, svaka emocija je prenaglašena. Od euforije do depresije i natrag, sve u jednom danu. Jedan dan sve je savršeno, a već idućeg ništa ne valja. Jedna osoba ti ide na živce? Ne razgovaraš ni sa kim iduća dva dana", nadovezao se Ukić.

Hajdukovcima je puno gore

Babić je pokušao objasniti što proživljava sportaš u gradu takvog mentaliteta, ali odmah naglašavajući da košarkaši to ne osjećaju ni približno kao nogometaši Hajduka.

"U vrlo kratkom razdoblju si na vrhu pa na dnu. Jednog trenutka misliš kako bi mogao zauvijek ostati igrati u rodnom gradu, a već idućeg kako želiš istog trena otići i nikad se ne vratiti", kaže Babić.

Ukić je, naglašava FIBA, savršen sugovornik za ovu temu jer je u Splitu prošao sve, baš kao u reprezentaciji, bio je njihovo lice kao mlada zvijezda i kao omiljeni veteran, i u pobjedama, a posebno u porazima kada je trebalo tražiti krivca.

Sve će ovisiti o prethodnoj utakmici

"Ili si lokalac pa živiš na taj način sto posto i znaš što će se dogoditi ili nastojiš sve ignorirati. Ako pokušaš bilo što treće, neće ići", kaže Ukić i pojašnjava da mu pritisak igranja u reprezentaciji pred publikom iz rodnog grada neće biti ništa veći od onog igranja u žutom dresu.

I Babić dobro zna kakva je splitska publika i zato poručuje:

"Sve će ovisiti o prethodnoj utakmici. Vjerujem da bi nam navijači puno značili. Hrvatska je specifična zemlja, a Split još specifičniji unutar nje. Tako smo dugo bili bez navijača i siguran sam da bi nas ponijeli. Kad osjetiš takvu euforiju, ona je stvarna, a onda je teško odigrati lošu utakmicu", rekao je Babić.

U srijedu s Brazilom

Hrvatska prvu utakmicu u Spaladium Areni igra u srijedu, 30. lipnja, u 20 sati protiv Brazila, a dan kasnije u istom terminu protiv Tunisa. Polufinale je u subotu, a finale u nedjelju. 

Na turniru će Hrvatska biti bez Darija Šarića i Ivice Zupca, koji se bore za finale NBA lige, te ozlijeđenih Krune Simona, Dragana Bendera i Filipa Krušlina.

Plasiraju li se u Tokio, hrvatskim će košarkašima to biti peti nastup na Olimpijskim igrama, nakon srebra 1992. u Barceloni te četvrtfinala 1996. u Atlanti, 2008. u Pekingu i 2016. u Riju. Posljednja dva puta Hrvatska se na Igre plasirala baš putem kvalifikacijskih turnira poput ovog splitskog.