MALO MANJE od dvije godine nakon što je zadnji pokušaj neslavno propao, inicijatori europske Superlige ponovno pokušavaju progurati projekt novog elitnog europskog klupskog natjecanja. Direktor tvrtke A22, koja osnovana za projekt Superlige još prije par godina, rekao je u razgovoru za Die Welt da su pregovori odavno u tijeku i da je Superliga realnost.

"Temelji europskog klupskog nogometa se urušavaju i vrijeme je za promjene. Klubovi su u velikoj opasnosti i kad se donose najvažnije odluke za njihov opstanak i čitav sustav, onda ih se ništa ne pita. Vjerujem da će navijačima novi projekt biti puno prihvatljiviji", rekao je direktor A22 Bernd Reichart.

Što se ono dogodilo prvi put sa Superligom?

U travnju 2021. godine 12 najvećih europskih klubova predstavilo je projekt europske Superlige, koja bi bila poluzatvorenog tipa. Superliga je pokrenuta s ciljem većih prihoda za najveće klubove, ali inicijatori ideje nisu očekivali tako negativne reakcije.

Diljem Europe protestiralo se ispred stadiona najvećih klubova protiv osnivanja Superlige, a UEFA je prijetila klubovima i igračima isključivanjem iz članstva, a lige izbacivanjem iz domaćih prvenstava.

Kad su vidjeli da bi od čitave priče imali više štete nego koristi, klubovi su jedan pod jedan istupali iz Superlige, a neki, poput Chelseaja, čak su se službenim priopćenjima ispričali svojim navijačima što su uopće sudjelovali u tom projektu, koji je tako neslavno propao.

Pa nije li onda ta priča završila zauvijek?

Nije. Iako im je projekt propao, u njegovoj organizaciji ostali su Real Madrid, Barcelona i Juventus, koji su nastavili borbu za Superligu. Oni su tužili UEFA-u i FIFA-u, koje su im rekle da oni mogu osnovati novo natjecanje, ali da ne mogu očekivati da će biti članovi međunarodnih organizacija koje to natjecanje ne priznaju.

Predstavnici Superlige, odnosno tvrtka A22, tužili su UEFA-u i FIFA-u smatrajući da su prekršile pravila Europske unije o tržišnom natjecanju te da njihove odluke nisu bile u skladu sa zakonom. Presuda u tom slučaju još nije donesena, ali očekuje se da će sud presuditi u korist UEFA-e i FIFA-e.

Svjesna da je nezadovoljstvo među klubovima veliko, UEFA je pokrenula promjene u Ligi prvaka, koja će se od sezone 2024./2025. igrati prema novom formatu s 36 klubova u jednoj ligi, u kojoj će svatko prema "swiss modelu" odigrati po osam utakmica prije nokaut-faze, što će omogućiti veću zaradu.

Kako je trebala izgledati prva Superliga?

Prvotni plan bila je Superliga kao poluzatvoreno natjecanje s 20 klubova, od kojih bi 12 najvećih, Arsenal, Chelsea, Liverpool, Manchester City, Manchester United, Tottenham, AC Milan, Inter Milan, Juventus, Atletico Madrid, Barcelona i Real Madrid, imalo zajamčeno mjesto nepovezano s rezultatima u domaćem prvenstvu.

Klubovi bi bili podijeljeni u dvije skupine s po deset momčadi te bi svatko sa svakim igrao dvije utakmice. Prve tri momčadi iz svake skupine plasirale bi se u četvrtfinale, a preostala mjesta popunila bi se kroz play-off nižeplasiranih klubova.

Klubovi osnivači Superlige podijelili bi 3.5 milijardi eura inicijalnog nagradnog fonda, a pripalo bi im 32.5 posto svih prihoda lige, dok bi se ostatak podijelio ostalim sudionicima. Oko 400 milijuna eura bilo bi "solidarno" podijeljeno klubovima izvan Superlige prema renkingu.

Kako bi trebala izgledati nova Superliga?

Iako detalji još nisu poznati, Bernd Reichart je rekao da se intenzivno pregovara s 50 najboljih europskih klubova te da bi nova Superliga imala 60 ili 80 članova. Oni bi bili podijeljeni u četiri divizije, ali još se ne zna bi li se one popunjavale po jačini, pa bismo imali prvu, drugu, treću i četvrtu diviziju, ili bi više bile nalik skupinama Lige prvaka s nositeljima.

Svaki klub bi u takvom natjecanju odigrao najmanje 14 utakmica u osnovnom dijelu Superlige te još koju ako eventualno uđe u nokaut-fazu. No ključan je prijedlog da nova Superliga nema stalne članove, odnosno odbačen je koncept "klubova osnivača" koji bi imali pravo nastupa nevezano za rezultate u domaćem prvenstvu. Klubovi bi se kvalificirali na temelju plasmana u svojim ligama.

Reichart je rekao da bi nagradni fond bio puno veći nego u Ligi prvaka te da bi samim time ojačala i nacionalna prvenstva, a paralelno bi se igrala i ženska Superliga, što bi dodatno populariziralo ženski nogomet. Ideja je da nova Superliga krene u sezoni 2024./2025.

Daily Mail piše da će ključan argument u osnivanju Superlige biti golema moć Premier lige, kojoj ostale najjače europske lige nisu ni blizu. Premier liga ima najbogatije ugovore za TV prava, njezini klubovi su u zimskom prijelaznom roku potrošili četiri puta više nego klubovi u ostale četiri najjače lige, a i pravila financijskog fair playa su u Engleskoj puno blaža.

Kakve su prve reakcije?

Prvi se javio Javier Tebas, šef La Lige, koji je bio jedan od najglasnijih protivnika Superlige. On je oštro kritizirao španjolske klubove koji su bili kolovođe tog projekta, a nije ni sad propustio kritizirati novi projekt.

"Superliga je vuk koji se prerušio u bakicu i želi zavarati europski nogomet, ali njegov nos i zubi su jako veliki pa ga je lako otkriti. Četiri divizije? Naravno, prva divizija je za njih, najbogatije klubove. Jednaka prava odlučivanja? Da, samo za najveće", napisao je Tebas na Twitteru. 

"Kao krovno udruženje europskih nogometnih klubova koje priznaju i FIFA i UEFA te kao jedino tijelo koje zastupa klubove, ECA je jasno protiv osnivanja Superlige. Od 2024. godine više klubova igrat će u sva tri postojeća europska klupska natjecanja i nema potrebe za odmetničkim projektima", priopćilo je Europsko udruženje klubova.