Dok je u sportu normalno i općeprihvaćeno kladiti se na ishod utakmica ili mečeva, u esportu to još uvijek nije slučaj. Brojne su svjetske kladionice poput Betwaya i Bet365 u svoju ponudu uvrstile esport mečeve, ali i dalje traže način kako se približiti ciljanoj publici, koja je demografski podosta drugačija od one kojoj su se navikli obraćati. Prema projekcijama različitih specijaliziranih kompanija, udio klađenja u prihodima esport industrije je tek 5-10 % i za očekivati je da će taj udio u narednim godinama ubrzano rasti.

 

Za razliku od sporta, esport je tek u fazi razvoja. Čak i na visokoj razini mogu se natjecati poluprofesionalni timovi ili timovi koji nemaju osigurana stabilna primanja, a klađenje na takve mečeve podložno je namještanju. Još veći problem su pojedinačni esportovi gdje se vrlo teško može utvrditi je li igrač namjerno izgubio meč ili se radi samo o pogrešci. Dodamo li tome i natjecanja koja ponekad organiziraju i same platforme za klađenje čiji nagradni fondovi ne prelaze nekoliko tisuća dolara, sve to sliči kaosu i izvlačenju novaca.

 

 

Lee "Life" Seung Hyun ponudio je jedan od najpoznatijih primjera namještanja mečeva. Jedan od najboljih StarCraft 2 igrača svih vremena samo je od turnira zaradio nešto manje od pola milijuna dolara, a optužen je za namještanje dva meča za 60 tisuća dolara. U najvećoj aferi u namještanju mečeva u CS:GO esportu uhvaćen je dio ekipe iBUYPOWER koji se kladio sam protiv sebe. Međutim, Rus Aleksey "Solo" Berezin, profesionalni Dota 2 igrač, podigao je priču na novu razinu kada se 2013. kladio protiv svog tima RoX. Solo je izgubio meč te pritom od oklade zaradio 322 dolara. Danas se izraz "322" u svijetu esporta koristi kada igrači naprave iznimno loš potez zbog kojeg mogu izgubiti meč. Solo je kažnjen zabranom natjecanja na godinu dana, a potom se vratio aktivnom natjecanju. U listopadu prošle godine kao support igrač ekipe Virtus.pro osvojio ESL One Hambur major te je proglašen najboljim igračem turnira za što je dobio novi Mercedes.

 

 

Još jedan veliki problem u svijetu esporta su brojne platforme registrirane u stranim zemljama koje posluju na rubu zakona ili izvan njega. Registracija je jednostavna, a kladiti se možete s apsolutno bilo čime pa i kozmetičkim predmetima iz igara poput CS:GO-a, kao što su skinovi za oružja. Štoviše, postoje čitave strance koje nude klađenje na mečeve i razne igre na sreću isključivo s digitalnim dobrima iz igara, koje imaju realnu vrijednost. Problem kod takvih stranica je što nema realnog ograničenja s obzirom na godine pa takvu ponudu mogu iskoristiti i maloljetnici. Međutim, za razliku od takvih platformi velike kladioničarske kompanije posjeduju sve licence i dozvole za klađenje u zemljama u kojima posluju.

 

Jedina kladionica u Hrvatskoj koja je u svoju ponudu dosad uvrstila esport je Germania Sport. Pod opcijom klađenja na službenim stranicama navedena je stavka Esports u koju je uvrštena ponuda mečeva za League of Legends, CS:GO i Dotu 2. U trenutku pisanja članka u ponudi su bili pretežno CS:GO mečevi s renomiranih natjecanja, a prije početka meča bilo je moguće kladiti se samo na ishod. Sam proces klađenja identičan je onome na sportske događaje, dok je pri registraciji potrebno unijeti osobne podatke poput OIB-a i broja tekućeg računa kao i identifikacijsku ispravu, odnosno sve što je propisano zakonom. Germania je izgleda prva u Hrvatskoj prepoznala svjetska kretanja i trendove te ih je odlučila slijediti. Vjerojatno neće proći puno vremena dok istu priliku ne prepoznaju i ostali igrači na tržištu.

 

Ono o čemu se ne govori često u vezi s esport klađenjem je pristup podacima. Igre su vlasništvo kompanija koje potom odlučuju o distribuciji podataka. Iako neke od najvećih kompanije te podatke otkupljuju i dalje distribuiraju, sva moć ostaje u kompanijama koje su vlasnici igara. Digitalno okružje esporta podosta je zamršeno i nedostaje pravne strukture koja bi određene segmente dovela u red.

 

Međutim, klađenje na esport u zakonskim okvirima moglo bi biti jedan od važnih faktora razvoja industrije. Ulaskom renomiranih kladioničarskih kompanija poput Germanije u esport dodatno će se stabilizirati i taj segment industrije. Cijeli kladioničarski sustav reguliran je brojnim zakonima i dozvolama, koje variraju od tržišta do tržišta. Međutim, kompanije koje već legalno posluju u brojnim zemljama posjeduju i sve potrebne dozvole te mogu u svoju ponudu uvrstiti i esport. Preostaje im još samo pronalazak pravog načina za obraćanje esport publici, koja bombardirana od raznih oglašivača postaje pomalo ignorantna.

 

U svakom slučaju, klađenje na esport će postati sastavni dio industrije i to je neizbježno. Kladioničarske kuće morat će poštovati zakone i pronaći nov način za komunikaciju s ciljanom publikom, koja će u narednim godinama dodatno sazreti. Kvalitetno uređen sustav klađenja dodatno će potaknuti razvoj esport industrije, ali kako će to u budućnosti izgledati gotovo je nemoguće predvidjeti. Blockchain i kriptovalute već stižu, a mi još savladavamo osnove.