BIVŠI predsjednik Barcelone Josep Maria Bartomeu je nerezonskim trošenjem tijekom svog mandata slavni katalonski klub doveo u tešku financijsku dubiozu. Novi predsjednik Joan Laporta je dolaskom u klub neke probleme uspio riješiti, no situacija je daleko od idealne.

Bartomeu je dijelio astronomske plaće i godine nerazumnog trošenja stigle su na naplatu. Barcelona je morala pokriti dugove i trenutačno ne može konkurirati na tržištu. Najveći problem kluba je ogromna disproporcija u prihodima i rashodima pa je financijski fair-play uvelike ogolio sve probleme prvaka Španjolske.

Problem je što je Barca sportsko društvo

Međutim, plaće igrača nisu jedini problem. Marca piše da je vidljivo kako postoje i drugi faktori koji sprječavaju katalonski klub da dovede igrače koje bi htio. U posljednje dvije godine masa plaća značajno je smanjena. Prema posljednjim podacima, Barca je za plaće izdvajala 386 milijuna eura. Ovom iznosu valjalo bi dodati i iznose koje plaća za igrače na posudbama, a koji se penje do 54 milijuna. 

U usporedbi s klubovima iz svjetskog vrha, taj iznos nije toliko problematičan, no Katalonci funkcioniraju kao sportsko društvo, što znači da iz svog budžeta financiraju košarku, rukomet, vaterpolo... Financijski fair-play pravilnik sve njezine sportaše stavlja u isti koš i taj se iznos shvaća kao da ga troše nogometaši. 

Marca predlaže ideju kako pomoći Barci

Riječ je ozbiljnom novcu jer više od 20 posto budžeta ide na ostale sekcije i Marca zaključuje da bi se Katalonci preporodili kad bi ukinuli ostale sportske sekcije. Poslovna logika je jasna: samo nogomet zarađuje, ostali sportovi su samo smetnja.

Marca upozorava da takvo opterećenje nema većina europskih konkurenta. Malo je nogometnih velikana koji su ujedno i sportska društva, pogotovo ih nema u Engleskoj. Najveći Barcin rival Real Madrid također je sportsko društvo, ali ipak s manjim nenogometnim izdacima.

Košarka oduzme najviše novca. I Realova i Barcina košarkaška sekcija imale su u sezoni 2021./2022. proračun oko 44 milijuna eura, a na plaće košarkaša otišlo je oko 35 milijuna. U prošloj sezoni rashodi su povećani, pa je ta cifra još veća.

''Da se taj novac ne računa u FPF, Barca bi sigurno mogla, primjerice, potpisati Zubimendija ili čak vratiti Messija'', piše Marca.

Kako bi Barcini košarkaši ili rukometaši opstali na tržištu bez pomoći nogometne sekcije, teško je reći, no sigurno je da ni izbliza ne bi bili moćni kao danas. Najbolji primjer za to je rukometni klub Atletico Madrid. U 80-ima taj je klub bio najbolji u Španjolskoj, no kad ga je bivši gazda kluba Jesus Gil isključio, Atletico je nestao.