Mateša: Baš me briga što misli HNS, novi Zakon o sportu morat će poštivati svi
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
''IAKO je 2015. godina bila teška, složena i izazovna, Hrvatski olimpijski odbor ju je završio uspješno - u programskom, sportskom i financijskom smislu", rekao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša na sjednici Skupštine HOO-a u ponedjeljak u zagrebačkoj Panorami.
Glavni razlog sazivanja Skupštine bilo je usvajanje prijedloga Programskog i financijskog izvješća HOO-a za 2015. godinu. Iz njega proizlazi da je HOO imao prihode u iznosu od 120,8 milijuna kuna i rashode od 117,1 milijun kuna, čime je ostvario knjigovodstveni višak prihoda u iznosu od 3,68 milijuna kuna.
Nakon Skupštine uhvatili smo predsjednika Matešu i zamolili ga da nam odgovori na nekoliko pitanja.
Nakon današnje Skupštine stječe se dojam da je prošla 2015. za HOO bila i više nego dobra. Pohvalili ste se pozitivnim brojkama što se tiče odnosa prihoda i rashoda, kazali ste da ste uspjeli realizirati sve redovne programe u cijelosti, a jednoglasna podrška svih članova pri izglasavanjima poručuje kako je hrvatska sportska obitelj i više nego homogena.
''Prošla je godina bila uspješna najviše u sportskom smislu. Kad gledamo broj osvojenih odličja, prošla je godina bila odlična. 2015 je bila dobra jer se velik broj naših sportaša kvalificirao za Olimpijske igre u Riju, što nam je bio jedan od ciljeva, a bila je dobra i s financijske strane. Uspjeli smo sve što nam je bilo u programu i planu za 2015. financijski pokriti. Svi koji su trebali nešto dobiti, dobili su. Pokrili smo sve predviđene troškove za sve pripreme i natjecanja koja smo planirali, a sve to uz pozitivan financijski rezultat, što u Hrvatskoj danas i nije baš jednostavno.''
U svom izlaganju istakli ste da su postojali određeni pravni problemi. Mislite li na prijepore oko novog Zakona o sportu ili?
''Mislim na cjelokupno pravno okruženje u Hrvatskoj u kojoj se po mom mišljenju prečesto mijenjanju zakoni. Sustav sporta je izuzetno složen i ako samo na trenutak zaboravimo na najpopularniji sport, a to je nogomet, vidjet ćemo da imamo preko 70 sportskih saveza, na stotine trenera i tisuće sportaša i volontera. Taj sustav sporo reagira i ako prečesto mijenjate pravne okvire, naravno da onda dolazi do problema. Krivo mi je, jer je više od 90 posto ljudi koji su na čelu klubova, isključivo volonterski involvirano u njihov rad.''
HNS je jasno dao do znanja da je protiv novog Zakona o sportu. Što vi kao predsjednik krovne kuće hrvatskog sporta mislite o tome?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
''Iskreno, nije me puno briga što misle u nogometnom savezu, jer oni nisu jedini. U Hrvatskoj postoji puno sportskih saveza koji su mi jako važni i zbog njih se nikako ne mogu složiti s tim ad hoc rješenjima, koji su često praksa u Hrvatskoj. Slažem se s ministrom Šustarom, koji je u nedjelju kod Stankovića rekao da se treba donijeti nacionalna strategija po pitanju sporta, novi Zakon o sportu koji će svi morati primjenjivati i koji će svima biti jasan.''
Kad ste spomenuli gostovanje ministra Šustara u emisiji Nedjeljom u 2, ministar je rekao kako smatra da bi bilo dobro da resor sporta ostane tamo gdje se sad nalazi – pod okriljem ministarstva znanosti i obrazovanja. Vi ste danas rekli kako se zalažete da sport postane dio ministarstva turizma. Čemu takvo žongliranje sa sportom? Ne smatrate li da je sport zaslužio posebno i zasebno ministarstvo?
''Istina, to je prava tema i pravo pitanje. Postoji cijeli niz rješenja. Ako oko bacimo u susjedstvo, vidjet ćemo da postoji na primjer Ministarstvo mladih i sporta, kao i još neki drugačiji modeli nego što mi imamo. Turizam smo predložili jer tu postoji određena sinergija. Sport jako puno donosi hrvatskom turizmu i njegovim prihodima. Uzmimo samo kao primjer nautiku, jedrenje, biciklizam, tenis… postoji cijeli niz sportova koji doprinose ukupnog turističkom prihodu. Također, hrvatski sportaši zaista su najbolji promotori. To nije nikakva floskula, već rezultat cijelog niza marketinških istraživanja. Kao simboli prepoznatljivosti Hrvatske, odmah iza prirodnih ljepota i čistog mora dolaze hrvatski sport i hrvatski sportaši. Ponavljam, to je samo jedna od mogućnosti, no mi ionako na to ne možemo utjecati. Kad bismo postavili nekakvu hijerarhiju želja, onda bi ovo što ste vi rekli sigurno bilo najbolje. Međutim, realni smo i znamo da će se to teško ostvariti u situaciji kad se ionako režu brojna ministarstva.''
Po vama, je li Ivan Šuker predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza ili nije?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
''Ne znam. Zaista ne znam. Kod nas razna tijela donose razne odluke i ne bih se želio zalijetati s nekim nepotpunim podacima i saznanjima koje imam o tom slučaju. Za HOO je jedino relevantno rješenje koje dobijemo od Gradskog ureda za opću upravu.''
Posljednji dana dosta prašina podigla je vaša lista hrvatskih trenera koje ste gradirali i svrstali ih u različite razrede. Tak su u prvom razredu u kategoriji ''Vrhunski A treneri'' Toni Tomas (taekwondo), Nikola Bralić (veslanje) Ante Kostelić i Igor Jakopović (skijanje). Prva trojica nisu sporni, međutim pomalo u oko bode ime Igora Jakopovića, posebno kad znamo da su u B razredu Edis Elkasević, trener Sandre Perković i Ivica Tucak, svjetski vaterpolski doprvak.
''Nije tu ništa sporno. Svi su tamo gdje trebaju biti, ovisno o svom sportskom rezultatu. Uzeli ste primjer Ivice Tucka i Igora Jakopovića. Istina, Tucak ima svjetsko srebro, no ono nije i ne može biti iznad olimpijskog. Jakopović je bio u trenerskom timu koje je osvojilo olimpijsko srebro. Da je Ratko Rudić ostao na klupi vaterpolo reprezentacije, on bi bio u najvišem razredu, jer je osvojio olimpijsko zlato. Ako kojom srećom gospodin Tucak osvoji odličje u Riju, a ja mu to od srca želim, bit će u najvišem razredu. O tome se radi.''
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati