Foto: Getty Images/Guliver Image

"SAMO se nadam da neće doći do Armagedona", rekao je ruski šahist Sergej Karjakin nakon što su u ponedjeljak on i Norvežanin Magnus Carlsen završili prvih 12 partija za prvaka svijeta u New Yorku izjednačeno, 6:6.

Slijedio je dan odmora, pa razigravanje u kojem svaki igrač ima 25 minuta na satu, a pobjednik je onaj tko osvoji najviše bodova u četiri partije. Da ni tad nije bilo pobjednika, igrale bi se dvije "blitz" partije po pet minuta.

Ne bi li ni tad bilo pobjednika, došlo bi do "armageddona", odnosno jedne partije u kojoj bijeli igrač ima pet minuta, a crni četiri. Bijeli mora pobijediti, a crni bi bio prvak i u slučaju remija.

"Bio sam u vrlo teškim situacijama tijekom ovog meča, ali bilo je zabavno igrati. Baš sam uživao. A Sergej je pokazao koliko je dobar igrač i tjerao me do samog ruba", hvalio je Carlsen svojeg protivnika, s kojim je podijelio nešto više od 1,1 milijuna dolara u omjeru 60:40.

Novi je to udarac ruskom šahu, koji više nije ni blizu dominantan kao u vrijeme Hladnog rata. Od Kalifmana i 2000. godine, Rusija je imala samo Vladimira Kramnika kao prvaka svijeta (2006. i 2007.). Uzdali su se u Karjakina,  ali Zapad je i ovaj put bio jači, kao i 1972. kad je Fischer pobijedio Spaskog, tada velikog favorita.

Sve samo ne normalna šahovska partija

"Za svakog normalnog čovjeka ovo je samo normalna šahovska partija", rekao je prije meča Carlsena i Karjakina poznati ruski velemajstor Sergej Šipov.

No, kao što je na svijetu sve manje normalnih ljudi tako ni ovo nije bio normalan meč. Carlsen je u danima prije sudara s Karjakinom angažirao Microsoft da mu na svaki mogući način zaštite računala i svu komunikaciju. Norvežanin se pripremao na Karibima, ali je strahovao da bi mu ruski špijuni mogli ukrasti analize i pripreme za meč i tako dovesti Karjakina u prednost.

U jeku "Drugog hladnog rata" Zapada i Istoka, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ovaj meč je bio izrazito važan jer se nadao da će Karjakin potvrditi dominaciju ruske pameti pobjedom protiv Carlsena. Sve mečeve u izravnom prijenosu gledao je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov, a Putin je stalno pratio online prijenos.

Prvi put u Americi nakon 24 godine

Prvi put nakon 1992. godine meč za prvaka svijeta održan je na američkom tlu. Neki će reći "slučajno", a mnogi "namjerno". Na press konferenciju otvaranja nije mogao doći predsjednik FIDE-e Kirsan Iljumžinov, kontroverzni ruski političar, koji ne smije ući u SAD zbog sumnji da pomaže sirijsku vladu. A i nije ga baš ugodno imati u društvu nakon što je izjavio da su ga jednom oteli izvanzemaljci i vozili ga u svojem brodu, kao i da su i šah izmislili "mali zeleni".

Mnogi su to protumačili kao još jedan udarac Putinu, koji je puno nada polagao u svojeg igrača. Sergej Karjakin, poznat po tome što je s 12 godina postao najmlađi velemajstor na svijetu, rodio se na Krimu, no pobjegao je u Rusiju prije invazije. Odmah je dobio državljanstvo i postao je jedan od najglasnijih zagovornika aneksije Krima i rata u svojoj domovini. Hladan, baš kao i Boris Spaski 1972. godine, Karjakin je opisan kao miran i povučen tip, opsjednut šahom.

S druge strane, iako nije Amerikanac, Magnus Carlsen je sve ono što predstavlja zapad, neodoljivo podsjetivši na Spaskijeva protivnika, Bobbyja Fischera. Iako ne izgleda pretjerano spektakularno, Carlsen se ponaša kao rock-zvijezda, potpisuje milijunske ugovore s modnim brendovima, ekscentričan je i, ako ništa drugo, zanimljiv. O njemu je nedavno snimljen i film "Magnus". 

Stručnjaci ga već sad proglašavaju čak i najboljim i najinventivnijim igračem u povijesti, što posebno boli Putina i Ruse, naviknute na gotovo stoljeće dominacije hladnih i nemilosrdnih ruskih šahista. Tko zna kako bi Putin doživio eventualnu senzacionalnu pobjedu Karjakina i bi li dodatno dolijevao ulje na ionako rasplamsalu vatru van šahovskih tabli.

Zasad, čini se, Armagedona ipak neće biti.