JOSE MOURINHO večeras vodi Real Madrid u svom prvom El Clásicu od povratka u klub, a pobjeda protiv Barcelone nameće se kao imperativ. Katalonci dočekuju Real na Camp Nouu u utakmici koja je ključna za obje momčadi. Osim povijesnog rivalstva, Real Madrid mora pobijediti jer bi u suprotnom mogao zaostati devet bodova za vodećom Barcelonom u La Ligi. Iako će na terenu glavnu riječ voditi igrači poput Laminea Yamala i Kyliana Mbappéa, Mourinho je možda taj koji večeras ima najviše za izgubiti.

Korijeni netrpeljivosti

Odnose Mourinha i Barcelone obilježava snažna netrpeljivost, a taj je osjećaj, kako navodi portal "Foot Mercato", obostran. Iako su se tenzije donekle smirile u odnosu na njegov prvi, izrazito buran mandat u Madridu, animozitet je i dalje prisutan. Ironično, priča o neprijateljstvu portugalskog trenera i katalonskog kluba mogla je biti potpuno drugačija.

Mourinho je u Barcelonu stigao još 1996. kao pomoćnik Bobbyja Robsona, koji ga je poznavao iz Portugala. Nakon što je Robson godinu dana kasnije dobio otkaz, Mourinho je ostao u klubu. Obavljao je različite funkcije u stručnim stožerima, prvo kao videoanalitičar, a zatim ponovno kao pomoćni trener.

Razočaranje i frustracija

Mnogi navijači Barcelone tada su ga s podsmijehom zvali "prevoditeljem", jer je uistinu prevodio Robsonove upute. No, igrači su ga iznimno cijenili, a među njima i tada mladi Carles Puyol, Xavi te Pep Guardiola. Ipak, uprava kluba nije mu htjela povjeriti važniju ulogu, unatoč tome što su neki tvrdili da mu je san bio voditi prvu momčad.

Nakon što je 2000. godine napustio klub, njegovo se ime često spominjalo kao potencijalnog kandidata za glavnog trenera. Klub je tu opciju ozbiljno razmatrao 2008., ali Joan Laporta na kraju je posao ipak povjerio Guardioli. Ta su ga uzastopna odbijanja duboko razočarala.

Eskalacija sukoba

Netrpeljivost je prerasla u otvoreni sukob i prije njegova dolaska u Madrid. Dok je vodio Inter, u polufinalu Lige prvaka 2010. igrao je upravo protiv Barcelone. Nakon utakmica, oba trenera razmijenila su oštre optužbe na konferencijama za medije, što je Mourinha dodatno gurnulo na nišan Barceloninih navijača.

Neprijateljstvo se samo pojačalo njegovim dolaskom u Real Madrid. Medijski pritisak je rastao, a sportska borba protiv tada vjerojatno najbolje Barcelone u povijesti bila je sve teža, pa je Mourinho odmah krenuo u ofenzivu. Pojačao je medijske istupe protiv katalonskog kluba i optuživao ga za povlašteni tretman kod sudaca.

Nakon polufinala Lige prvaka 2011. godine izgovorio je i poznato pitanje "Por Qué?" (Zašto?), kojim je doveo u pitanje sudačke odluke za koje je smatrao da su godinama išle u korist Barcelone.

Drugi mandat i stara strategija

Navodi se da ga je emocionalno pogodio i poraz od 5:0 u El Clásicu u studenom 2010., a dodatnu frustraciju izazvala mu je prisutnost Pepa Guardiole, koji je imao bezrezervnu podršku navijača. Njegova momčad na terenu je igrala izrazito agresivno, a vrhunac tenzija bio je incident u španjolskom Superkupu u ljeto 2011., kada je tijekom sukoba gurnuo prst u oko Titu Vilanovi, tadašnjem članu Guardiolina stožera.

Za Mourinha je stvaranje stalne napetosti bila i strategija kojom je pokušao ujediniti navijače Reala i stvoriti pritisak na suparnika. Nakon povratka ovog ljeta, poslije nekoliko mirnijih tjedana, brzo je ponovno aktivirao rivalstvo. Iako više nije toliko izravan kao prije, ne propušta priliku prozvati Barcelonu i ukazati na sudačke odluke za koje vjeruje da im idu u korist.

Od početka sezone nekoliko je puta spomenuo i slučaj Negreira. Ipak, čini se da njegova retorika više nema isti učinak na navijače Reala. Mnogi smatraju da pričama o Barceloni i sucima samo skreće pozornost s problema u vlastitoj momčadi. Večeras se na Camp Nouu ponovno suočava sa svojim najvećim rivalom, a sve osim pobjede za njega će biti veliko razočaranje.