Vlasnik Hoffenheima

Zovu ga "kurvinim sinom", a on želi spasiti svijet

Zovu ga "kurvinim sinom", a on želi spasiti svijet
Foto: EPA

SVAKA priča ima dvije medalje, a to najbolje zna Dietmar Hopp, vlasnik Hoffenheima. Ovaj vizionar je 1972. godine osnovao tvrtku koja je trenutno najvrjednija u Njemačkoj, a veliku količinu blaga zarađenog na tom putu neprestano je usmjeravao u dobrotvorne svrhe. U tom smislu, spominju se cifre veće od 600 milijuna eura. 

Ipak, zbog ulaska u svijet nogometa, u koji nije ušao da zaradi novac, nego da pomogne voljenom klubu, status multimilijardera donio mu je više uvreda nego što mu je epitet jednog od najvećih svjetskih humanitaraca donio pohvala.

Navijači u njemu vide čovjeka koji ruši tradiciju i brane pravilo koje ide na ruku velikanima

U Njemačkoj se kažnjavaju navijači i prekidaju utakmice zbog njega. Na terenu igrači odbijaju igrati nogomet kako bi mu stali u zaštitu dok na tribinama vise transparenti s metom nacrtanom preko njegovog lika. Time se jasno daje do znanja koliko je omražen.

Takva polarizacija javnosti zbog jednog čovjeka teško se može pronaći bilo gdje, čak ni povijest ne pamti mnogo likova koji su plijenili toliku pažnju.

Njemački navijači u Hoppu su vidjeli čovjeka koji ruši njihovu tradiciju, jer u njemačkom nogometu vlada pravilo 50+1, prema kojem većinsko vlasništvo kluba pripada navijačima. Ostalih 49 posto može pripadati investitorima i sponzorima. Izuzetak od pravila nastaje kada netko u jedan klub ulaže duže od 20 godina. Tako određena osoba ili tvrtka stječe pravo većinskog vlasništva.

Ovo pravilo doprinijelo je tome da njemački klubovi ne upadaju u dugove i da njihovi stadioni budu ispunjeni do posljednjeg mjesta. No, i ovo pravilo ima svoju manu u kojoj se ogleda dvoličnost navijača kojima smetaju osobe poput Hoppa.

Naime, pravilo koje trenutno postoji olakšava dominaciju povijesno jačih klubova, odnosno onih iz jačih sredina, a to se posebno vidi na primjeru Bayerna. Bavarski klub jest u vlasništvu navijača, ali po 8,3 posto udjela u njegovu vlasništvu također imaju velike tvrtke poput Allianza, Adidasa i Audija. Pored njih, veliki Bayernov sponzor su i Qatar Airways i T-Mobile. Tako će Bayern stalno biti u prednosti u odnosu na one koji ne mogu dobiti snažnog investitora i koji se moraju oslanjati na pravilo 50+1.

Hopp je po pravilima došao do uloge većinskog vlasnika

Vratimo se Hoppu. On je u prosincu 2014. godine, nakon što je više od 20 godina ulagao u klub, postao većinski vlasnik Hoffenheima. Pored ovog kluba, još samo Bayer Leverkusen i Wolfsburg imaju većinske vlasnike, a to su Bayer i Volkswagen koji u ovim klubovima postoje od samog osnivanja.

Nakon što je stekao pravo većinskog vlasništva u Hoffenheimu, Hopp je postao još omraženiji, a vrhunac uvreda stigao je nakon odluke Nogometnog saveza Njemačke (DFB) da navijačima Borussije Dortmund zabrani odlazak na dva naredna gostovanja Hoffenheimu. Razlog takve odluke bile su velike uvrede prema Hoppu.

Razočarani takvom odlukom Saveza, proteste na utakmicama iskazivali su navijači Borussije M'Gladbach, Bayerna i Union Berlina zbog čega su se njihove utakmice prekidale. Čak su i igrači na utakmici između Hoffenheima i Bayerna po povratku na teren nakon prekida odlučili da se samo dodaju i stoje na terenu sve do kraja susreta, a to je trajalo oko 15 minuta. Možda do takvog ponašanja igrača ne bi došlo da Bayern nije vodio rezultatom 6:0, ali svejedno takva reakcija na uvrede bila je veliki znak koliko brane Hoppa.

"Neću se predati. Zašto ne bih dolazio na svoj stadion? Na stadionima ne bi trebali biti oni koji rade loše stvari, a ne ja. Da znam što ti idioti žele od mene, možda bih sve to lakše razumio. Ne mogu objasniti toliku mržnju. To je povratak u mračna vremena'', govorio je razočarani Hopp nakon susreta protiv Bayerna.

Mržnja navijača prema njemu počela se tretirati ozbiljno kao da je riječ o rasizmu što također izaziva razne polemike, jer rasizam je nešto mnogo ozbiljnije i ne bi ga trebalo poistovjećivati s uvredama poput "kurvin sin" koje su usmjerene Hoppu.

Radi se o jednom od najvećih humanitaraca na svijetu

No, kako god se tretirale takve uvrede i kakve god kazne dobivali navijači, čudno je da se toliko mrzi čovjek koji je zbog svog poslovnog uspjeha, kao i humanitarnih akcija, u Njemačkoj odlikovan raznim državnim priznanjima.

Posebno je čudno zato što je Hopp sve odradio po pravilima - u klub je ulagao 20 godina nakon čega je propisno dobio status većinskog vlasnika. Uz to, niželigaša je pretvorio u momčad koja igra Ligu prvaka i koja je sve manje ovisna o njegovom bogatstvu.

"Zašto radim ovo što radim? Sigurno okruženje, edukacija, dobro zdravlje, uspjeh, ja sve to imam. Zbog toga sam u poziciji da pomažem drugima i da budem uzor drugima. Vjerujem da djeca imaju koristi od sporta, jer u sportu je momčadski duh najvažniji. Kroz sport uče biti odlučniji i ustrajniji. Sport spaja ljude. Naše akademije pružaju šansu tisućama djece i mladih. To je ono što me vodi", kazao je Hopp jednom prilikom.

Hoppova životna prekretnica zbila se 1972. godine kada je s kolegama osnovao softversku tvrtku SAP.  Od 1988. do 1998. godine bio je prvi čovjek ove tvrtke koja je u tom periodu postala poznata širom svijeta. 

Nakon toga prešao je u Upravu tvrtke da bi 2005. godine napustio SAP, u kojem je zadržao oko 5,5 posto dionica. A pošto se radi o tvrtki koja se smatra najuspješnijom njemačkom tvrtkom nakon Drugog svjetskog rata i koja je trenutno najvrjednija u Njemačkoj, onda je i taj postotak sasvim dovoljan da imate veliko bogatstvo.

Sudačke odluke navele su ga da preuzme klub iz sela od nekoliko tisuća ljudi

Odrastanje u Hoffenheimu, malom selu koje broji manje od 4000 stanovnika i koje se nalazi blizu gradića Sinsheima, usmjerilo je Hoppa prema istoimenom nogometnom klubu Hoffenheimu. Priča kaže da je početkom 1990-ih godina počeo ulagati u Hoffenheim najviše iz jednog razloga - pogrešnih sudačkih odluka.

"Bio je ljut zbog toga što su pogrešne sudačke odluke odvele naš klub u distrikt ligu. To je utjecalo na njegovu odluku da nam pomogne", kazao je Peter Hofmann, sadašnji predsjednik Hoffenheima.

Vremenom je Hoffenheim izrastao u najjači klub u svojoj regiji i početkom ovog milenija ušao je u treću njemačku ligu. Kada je napustio SAP, Hopp je odlučio uvesti Hoffenheim u Bundesligu i smjestiti ga u vrh njemačkog nogometa.

Tada se počeo stvarati veliki animozitet prema njemu.

Klub je 2008. godine ušao u Bundesligu i prvu polusezonu okončao je na prvom mjestu ispred Bayerna. Već u toj sezoni počele su uvrede i transparenti s njegovim likom prekrivenim metom.

Trenutna situacija s Hoppom specifična je pošto se radi o čovjeku koji je davne 1995. godine osnovao svoju fondaciju (DHS) preko koje je pomagao bolnicama, staračkim domovima, vrtićima i školama. Radi se o čovjeku koji je 2001. godine uslijed velike ekonomske krize bio jedini samostalni investitor u njemačku biotehnološku industriju u koju je tada uložio više od 300 milijuna eura.

Preko DHS-a dolazilo se do sredstava za kupovinu skupocjenih aparata, poput modernog skenera za magnetsku rezonancu, te su podržani razni projekti vezani za razvoj medicine i medicinskih istraživanja. Uložena sredstva pomogla su, među ostalim, u otklanjanju raka dojke i rješavanju srčanih bolesti.

U vrijeme koronavirusa pokazuje svoju veličinu

Sva pomoć koju je Hopp pružao ugroženima mnogo više bi se cijenila da nije odlučio ulagati i u nogomet, njegovu veliku ljubav. No, u nogometu je vidio kako je tanka linija između junaka i antijunaka. Bez nogometa, Hopp bi ostao multimilijarder i filantrop koji pomaže svijetu, a s nogometom je postao najomraženiji nogometni funkcioner u Njemačkoj.

Nogomet mu nije donio nikakvo bogatstvo niti je u njega ušao kako bi povećao stanje na svojim računima. Ušao je iz ljubavi prema lokalnom klubu za koji je igrao kao dječak. Njegove namjere da taj klub učini velikim protumačene su kao gaženje njemačke tradicije u kojoj se klubovi ne mogu nalaziti u rukama samo jednog čovjeka.

Svoju veličinu Hopp je pokazao i u vrijeme koronavirusa. Naime, njegova kompanija CureVac daleko je stigla u radu na cjepivu protiv koronavirusa i uskoro počinje s kliničkim testovima učinkovitosti. Pritom je Hopp odbio američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je htio ekskluzivno kupiti cjepivo ako i kada se pokaže uspješnim. 

"Želimo razviti cjepivo za cijeli svijet, a ne za jednu zemlju, određene klase ili dijelove svijeta. Ako se uspješno razvije i testira, cjepivo će prestati biti nagađanje ili elektronski alat. Poslužit će u obuzdavanju globalne krize, to je moja želja", kazao je.

Ovim postupkom još jednom je pokazao da zaista želi biti uzor drugima i da su ljudi poput njega potrebni ovom svijetu, što god mislili oni koji svojim ispadima prekidaju utakmice.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara