VLASTI Bosne i Hercegovine mogle bi se suočiti sa zahtjevom inozemnih donatora da im vrate čak jedanaest milijuna eura doniranog novca koji je utrošen na gradnju novog zatvora u okolici Sarajeva jer on još nije profunkcionirao, a razlog za to je tipičan za ovu zemlju jer se u njoj ne mogu dogovoriti koje će nacionalnosti biti upravitelj zatvora, prenose lokalni mediji.

Suvremeni zatvor podignut u selu Vojkovići, desetak kilometara izvan Sarajeva, građen je gotovo dvanaest godina. Ovaj objekt planiran je kako bi se rasteretili postojeći prenatrpani zatvori, ali i kako bi se stvorili uvjeti za smještaj osuđenika za najteža kaznena djela poput ubojstava i ratnih zločina.

Takvi zatvorenici do sada su izdržavali kaznu uglavnom u zloglasnom zatvoru u Zenici koji ima kapacitet smjestiti nešto više od 700 zatočenika različitih kategorija, dok su ukupni kapaciteti svih postojećih zatvora u BiH projektirani za smještaj nešto više od 3700 osuđenika i pritvorenika.

Novi zatvor je projektiran tako da ispunjava najstrože sigurnosne standarde, predviđen je za inicijalni smještaj 350 zatvorenika s mogućnošću dvostrukog povećanja tih kapaciteta.

Koštao je 40 milijuna eura

Cijeli projekt stajao je oko 40 milijuna eura od čega su 11 milijuna bespovratna sredstva koja su osigurali inozemni donatori, odnosno najvećim dijelom Europska unija te nešto vlada Švedske.

Osim problema u gradnji, prikupljanju novca te pri provedbi tehničkog prijema zatvora koji su prouzročili probijanje svih predviđenih rokova za stavljanje zatvora u funkciju sada se pojavio i kadrovski problem.

Iz Ministarstva pravosuđa BiH potvrdili su kako su im inozemni donatori "eksplicitno izrazili nezadovoljstvo jer zatvor još nije stavljen u funkciju".

U priopćenju su naveli kako je u Sarajevu nedavno stiglo upozorenje kako postoji realna mogućnost da donatori, koji su za izgradnju zatvora darovali sredstva u iznosu od 11 milijuna eura, zatraže povrat tog novca od BiH jer su nezadovoljni neodgovornim ponašanjem države.

"Ovo upozorenje mora se vrlo ozbiljno shvatiti", izjavio je ministar pravosuđa Josip Grubeša (HDZ BiH).

Kazao je kako je u sadašnjim okolnostima nemoguće procijeniti kada će zatvor konačno biti otvoren jer je to odluka koju treba donijeti Vijeće ministara BiH, a neki ministri, kako tvrdi Grubeša, svojim ponašanjem to onemogućuju.

On nije izravno nikoga imenovao, no mediji u srijedu citiraju anonimne izvore iz Ministarstva pravosuđa koji tvrde kako je sve zakočio sukob između Grubeše i zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića.

Grubeša bi, kako tvrde "Oslobođenje", "Dnevni avaz" i portal Faktor, da novi upravitelj bude Hrvat, dok Šarović traži da se na tu poziciju imenuje Srbin.

"Zapelo je oko toga tko će biti upravitelj zatvora, hoće li to biti srpska ili hrvatska komponenta. Ministar pravosuđa hoće da njegov čovjek bude upravitelj i tu je sve zapelo", izjavio je izvor koji prenosi "Oslobođenje".

Bez odabira upravitelja ne može se napraviti ništa jer je upravo zadaća te osobe voditi postupak odabira svih 273 zaposlenika koliko bi ih po sistematizaciji radnih mjesta trebalo biti u novom zatvoru.

Dok traje borba za nacionalnu kvotu na rukovodećim mjestima, gomilaju se troškovi, a funkcionalnost novog zatvora je dovedena u pitanje.

Ministar Grubeša potvrdio je kako se iz državnog proračuna sada mora zatvorima u entitetima plaćati za svaki dan koji u njihovim ćelijama provedu osuđenici koji bi trebali kaznu izdržavati u državnom zatvoru.

Zatvor u Vojkovićima za to vrijeme je postao svojevrsna kuća duhova jer su iz njega otišle i četiri osobe koje su tamo radile na održavanju nužnih tehničkih funkcija.

Zatvor je tako od nove godine potpuno pust i zaključan, u njemu su isključeni svi telefoni i internet.