ULAZIMO u 2020. godinu, što je prilika da se prisjetimo koliko su se naši životi i cijeli svijet promijenili. Pogled unazad samo 20 godina izaziva vrtoglavicu jer svijet u kojem smo živjeli 1999. i 2000. izgleda kao daleka prošlost, iako su je mnogi od nas doživjeli i preživjeli.

Stoga smo se odlučili prisjetiti kako je svijet izgledao prije 20 godina u odnosu na to kako izgleda danas, uz napomenu da jedan novinarski članak ni približno ne može pokriti sve promjene koje su se dogodile.

Drama oko Y2K

Y2K. Ta dva slova i jedan broj su opsjedali stanovništvo našeg malog planeta u ovo vrijeme prije dvadeset godina. Danas se čini kao komplicirana spačka kojom je neki trol odlučio zezati lakovjerne i neupućene, no u zadnjim tjednima 1999. godine se posve ozbiljno brinulo da će doći do kraha svega informatičkog, odnosno da će jedan bug izazvati povratak u 1900. godinu jer kompjuterski programi prepoznaju samo dvije zadnje brojke u četiri broja koja čine godinu.

CNN je čak bio objavio listu stvari koje svatko treba učiniti da se pripremi za Y2K, a na njoj je bilo i to da doma treba imati zalihe hrane i vode za najmanje tri dana. Mediji su procijenili da je potrošeno oko 100 milijardi dolara diljem svijeta na nadogradnju softvera kako bi se Y2K izbjegao, a ni danas nije sigurno je li sve to imalo smisla raditi.

Na kraju se pokazalo da kraha nije bilo i da je Y2K bio napuhana prijetnja, a problemi koji su se dogodili bili su minorni i brzo otklonjeni. Svijet se i dalje nalazio u dot.com mjehuru, masovnim investicijama u internetske kompanije od kojih su mnoge krahirale samo nekoliko mjeseci kasnije. Ali to nije moglo zaustaviti uspon digitalnog doba.

Ništa od kraja povijesti

Godina 1999. je bila zadnja godina desetljeća “kraja povijesti”, kako je to svojedobno formulirao poznati američki politolog Francis Fukuyama, proglašavajući pobjedu liberalne demokracije nad svim ostalim formama društvenog uređenja. Bilo je to vrijeme relativnog optimizma u cijelome svijetu, gospodarskog rasta i bezbrižnosti u vezi klimatskih promjena, a najveća briga je bila zauzeti stav o tome je li u redu da američki predsjednik prakticira oralni seks sa svojom ljubavnicom u Ovalnom uredu u Bijeloj kući ili ipak ne. 

Bill Clinton je odrađivao zadnje dane mandata, smatrajući da je bio uspješan predsjednik - s time su se slagali i mnogi drugi - a skoro nitko nije mislio da bi njegove reforme financijskih regulacija mogle za manje od deset godina dovesti do kraha Wall Streeta i svjetske financijske krize, od koje se svijet u 2019. nije još do kraja oporavio.

Danas je američki predsjednik Donald Trump, prema kojemu se Clintonov nasljednik George W. Bush - odgovoran za niz katastrofalnih vanjskopolitičkih odluka - čini kao relativno normalan tip.

Vječni Vladimir Putin

U Rusiji je pak vršitelj dužnosti predsjednika 31. prosinca 1999. postao i ruskoj i svjetskoj javnosti nepoznati Vladimir Putin, bivši agent KGB-a koji je prethodno bio kratkotrajni ruski premijer.

Predsjednik na odlasku Boris Jeljcin, teški alkoholičar, dao je ostavku i svoju poziciju prepustio ambicioznom Putinu koji i dalje vlada Rusijom koja je pod njegovim vodstvom nakon kraha u 1990-ima ponovno doživjela uspon na globalnoj sceni.

U Hrvatskoj se održavao finiš kampanje za parlamentarne izbore, na kojima je HDZ prvi put nastupao bez Franje Tuđmana koji je preminuo početkom prosinca 1999. I to je bila kampanja promjena i optimizma jer su Hrvati zaključili da im je dosta HDZ-ove vlasti i da je vrijeme za korjeniti zaokret države i društva. 

Hrvatska je 2000. dočekala s optimizmom

Hrvatska je kraj 1999. godine dočekala u vrućici nadolazećih promjena, spremna iz mračnih devedesetih, obilježenih ratom, nacionalizmom i privatizacijskom pljačkom, iskoračiti u svjetlost novog desetljeća. Bilo je to vrijeme u kojem su Hrvati još uvijek vjerovali da će im biti bolje, da hrvatski državni projekt ima smisla i da se izlaskom na izbore mogu postići korjenite promjene. Bilo je to i vrijeme u kojemu je Hrvatska imala više stotina tisuća stanovnika nego danas, unatoč gubitku velike većine srpskog stanovništva.

I dok je Hrvatska u protekla dva desetljeća izgubila stanovništvo, trend u ostatku svijeta je bio drugačiji. Godine 1999. na svijetu je rođen šestmilijarditi čovjek prema podacima UN-a, i to 12. listopada. Bio je to Bosanac Adnan Nević. Danas na svijetu ima oko 7,8 milijardi ljudi, što znači da se svjetska populacija u zadnja dva desetljeća povećala za skoro dvije milijarde ljudi.

Propast novina

U Hrvatskoj je 1999. postojala samo jedna televizija s nacionalnom koncesijom, HTV, koji je čvrsto kontrolirao HDZ, a danas u Hrvatskoj postoje tri televizije s nacionalnom koncesijom, s time da HDZ i dalje kontrolira HTV. 

Hrvati su 1999. i dalje masovno čitali novine, dnevni listovi i tjednici su imali tiraže iznad 100 tisuća prodanih primjeraka, o čemu danas preostali novinski izdavači mogu samo sanjati. Feral je 1999. bio na svom vrhuncu, danas ne postoji. Index uopće nije postojao, a sada je news portal broj 1 u Hrvatskoj.

Svijet se kroz povijest značajno mijenjao u dva desetljeća i bilo bi preuzetno reći da su se baš od 1999. do 2019., odnosno od 2000. do 2020. dogodile najveće promjene, ali subjektivni osjećaj ljudi koji su sve to proživjeli mnogima govori kao da je 20 godina prošlo u jednom treptaju vjeđa i da je danas sve drugačije nego što je tada bilo.

Mnogo toga i jest. Godine 1999. glazba se slušala, primjerice, na discmanu te su se masovno kupovali CD-ovi koji su danas relikt iz daleke prošlosti, kao i floppy diskovi.

Uspon masovnog korištenja mobitela je tek počinjao, više nisu bili veličine tek rođene bebe i najveći hit bila je Nokia 3310. Danas Nokia ne igra neku relevantnu ulogu u sektoru kojim je prije 20 godina dominirala. 

Filmovi su se snimali na filmskoj traci, a danas se sve više snimaju digitalno. Ipak, najveći hit 1999. godine bio je povratak Georgea Lucasa s Ratovima zvijezda - Epizoda 1: Fantomska prijetnja, filmom koji je sniman digitalno, a ovih dana u kinima igra navodno posljednji dio trostruke trilogije o usponu i padu Skywalkera, no najveći hit ove godine su bili Osvetnici: Završnica. Opsesivci stripovima su postali oni koji diktiraju američku filmsku industriju.

Google je bio tek u povojima

Fotografiralo se fotoaparatima, danas za to služe većinom pametni telefoni preko kojih se i sluša glazba, razmjenjuju poruke, surfa internetom, gleda serije itd. Za ono što je 1999. trebalo nekoliko uređaja, danas je dovoljan jedan. U knjižarama je najveći hit bila treća knjiga o malom čarobnjaku Harryju Potteru koji je tek bio na putu da postane globalni fenomen, serijal superuspješnih filmova, a i Vatikan ga još nije proglasio sotonizmom.

Za surfanje internetom se moralo priključiti na liniju fiksne telefonije, a učitavanje stranica je trajalo i nekoliko minuta. Danas bi svatko čupao kosu da loading traje i traje kao tada. Većina e-mail adresa je bila na Hotmailu, danas je na Gmailu. Google je pak 1999. bio u drugoj godini postojanja, daleko od toga da postane jedna od najvećih korporacija na svijetu.

Najviša zgrada na svijetu bila je 1999. Petronas Twin Towers u malezijskom Kuala Lumpuru (451,9 metara), a danas je to Burj Khalifa u Dubaiju (829,8 metara). 

No možda je najvažnije spomenuti da je 2000. godine i 21 mjesec nakon toga Svjetski trgovački centar u New Yorku stajao na svom mjestu u Manhattanu, čije je rušenje Osama bin Laden planirao iz Afganistana kojim su pak vladali talibani.

Nemoguće je precijeniti koliko je napad na New York utjecao na tijek svjetske povijesti u proteklih dvadeset godina; te 1999. činilo se da je izraelsko-palestinski sukob najveća svjetska kriza, danas je to samo fusnota u beskrajnom nizu kriza i ratova na Bliskom istoku.

Uspon Kine

Ne treba ni zaboraviti da se Kina krajem 20. stoljeća još oporavljala od masakra na Trgu nebeskog mira u političkom smislu i da je tek uzimala uzlet za svoje nevjerojatni gospodarski uspon koji je obilježio početak ovog stoljeća, što je možda najveća geopolitička promjena u protekla dva desetljeća.

Klimatske promjene

Ipak, jedna je promjena u proteklih 20 godina najvažnija, a to su klimatske promjene.

Prema studiji objavljenoj ove godine u znanstvenom časopisu Science Advances, Zemlja je prije 20 godina počela postajati sve manje zelena, odnosno već dva desetljeća se bilježi pad rasta biljaka. Znanstvenici to smatraju samo jednim od brojnih simptoma klimatskih promjena koje bi mogle ozbiljno ugroziti opstanak ljudske vrste.

Ako je vjerovati upozorenjima stručnjaka, opravdano je da se zapitamo hoćemo li za 20 godina u odnosu na 2020. uopće biti u prilici raditi ovakva prisjećanja ili ćemo se boriti za goli opstanak na užarenom planetu koji smo uništili.