23 godine od ubojstva mirotvorca Josipa Reihla-Kira: Pravi ubojice nikad nisu odgovarali

Foto: H-Alter

U UTORAK 1. srpnja obilježit će se 23. godišnjica ubojstva Josipa Reihla-Kira. Srpsko narodno vijeće, Centar za mirovne studije i Inicijativa mladih za ljudska prava na ulazu u osječko naselje Tenja sjetit će se načelnika policije u Osijeku koji je u ljeto 1991. godine ubijen zbog svojih višemjesečnih mirovnih napora.

Na skupu sjećanja će se okupljenima obratiti aktivisti i aktivistkinje Centra za mirovne studije, Inicijative mladih za ljudska prava i  Srpskog narodnog vijeća te Jadranka Reihl-Kir. 

Josip Reihl-Kir je u vremenima najžešće ratne propagande pokušavao i uspijevao svoje sugrađane s obje strane, hrvatske i srpske, primiriti, urazumiti i odgovoriti od neposrednih neprijateljskih djelovanja. Vjerujući u mirotvorstvo, Reihl-Kir je jedini među naoružanima išao od jedne do druge barikade rukama šireći svoj sako, pokazujući da je nenaoružan. Njegove riječi i djela uskoro su prepoznati kao prijetnja nadolazećem ratu. Unaprijed dogovorena likvidacija sprovedena je u djelo 1. srpnja u 13 i 20 na prilazu u prigradsko osječko naselje Tenja, na punktu hrvatske policije, kada se Reihl-Kir iz Osijeka uputio na još jedne pregovore s pobunjenim Srbima. S njim su u automobilu, prema kojem je upućena rafalna paljba, bili i Goran Zobundžija, potpredsjednik osječkog Gradskog vijeća, Milan Knežević, gradski vijećnik, koji su također na mjestu preminuli, a jedini preživjeli bio je Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednica Tenja.

Za Antunom Gudeljom, izvršiteljem ubojstva, tjeralica je raspisana tek 1993. godine, a nakon niza političko-pravosudnih peripetija, ovom hrvatskom policajcu je, i to zahvaljujući upornosti udovice Jadranke Reihl-Kir, u svibnju 2009. godine izrečena kazna od 20 godina zatvora. Iako je direktni izvršitelj zločina naposljetku kažnjen, nalogodavci ubojstva nikada nisu odgovarali.

Josipu Reihlu-Kiru posmrtno su odana zaslužena priznanja, među kojima je i Nagrada "Svetozar Pribičević" za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa koju mu je prošle godine dodijelilo Srpsko narodno vijeće. Prema riječima Jadranke Reihl-Kir, prvo javno obilježavanje njegovog imena bila je konceptualna izložba Centra za mirovne studije i suradnika "Tko je tebi Reihl-Kir" iz 2010. godine. Inicijativa mladih za ljudska prava nedavno je Odboru za imenovanje ulica i trgova Grada Zagreba uputila zahtjev za imenovanje Naselja sjećanja. Riječ je o inicijativi kojom se od nadležnog tijela gradske vlasti traži da novoizgrađenim ulicama i zelenoj površini na zagrebačkoj Trešnjevci dodijeli imena obitelji Zec, Milana Levara, Slobodana Budaka, Vladimira Primorca te Josipa Reihla-Kira.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara