320 godina od pogibije jurja križanića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Juraj Križanić, kome su biografi dali rijetku i neobičnu titulu "prorok mesijanizma kulture i znanosti", poginuo je u bici pod Bečom prije 320 godina.
Znanstvenik, polihistor i misionar, Križanić (Obrh kod Ozlja 1617. ili 1618-1683.) bio je zanesen fantastičnom idejom ujedinjenja Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve, za što se poduzeo pripremiti kulturno-znanstveni teren.
Njegova ideja vodilja je bila: Slaveni tvore jednu etničku obitelj u kojoj samo Rusija nema stranog vladara. Stoga Rusi trebaju pomoći u oslobađanju svih Slavena, izlaže biograf Ivan Golub.
Protiv volje Crkve odlazi u Moskvu gdje se uspije nametnuti caru Alekseju, ali nakon sukoba cara i patrijarha 1661. biva 15 godina zatočen u Sibiru.
U Sibiru je napisao gramatiku općeslavenskog književnog jezika, temeljenu na staroslavenskom jeziku, u kojem je jezik njegova zavičaja imao vidno mjesto. Ondje je napisao i djelo "Političke dumi" ili "Politika", u kojem caru izlaže savjete o upravljanju carstvom i ideje o zadacima Ruskog Carstva za slavenski svijet. To njegovo djelo smatraju spomenikom ruske povijesne misli, koje daje ključ za proučavanje društvenih i gospodarskih problema u Rusiji 17. stoljeća. Zauzimao se za prevođenje Aristotelove Politike na ruski, ali nema dokaza da je to uspio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon puštanja iz Sibira još neko vrijeme djeluje u Moskvi i pokušava se vratiti u Rim. Na putu pogiba pod Bečom koji je tada opsjedala osmanska vojska. Većina autora smatra da se ne zna točan datum njegove smrti, u novije vrijeme se govori da je to moglo biti sredinom rujna.
O toj "zagonetnoj ličnosti 17. stoljeća" počinje se govoriti tek krajem 19. stoljeća.
Hrvatskom misionaru u Kapucinskoj crkvi u Varšavi podignuta je spomen-ploča na kojoj piše: "Juraj Križanić / 1618-1683 / kapelan i plemić hrvatski / prvi promicatelj / slavenskog jedinstva / vjernost ideji platio / 15-godišnjim izgnanstvom u Sibiru / u Poljskoj u dominikanskoj ćeliji našao / godine 1677 utočište. Poginuo / u bici pod Bečom / Društvo mladih Slavena / o 250 obljetnici smrti ovaj spomen postavlja".
(Hina) iluc vl
Znanstvenik, polihistor i misionar, Križanić (Obrh kod Ozlja 1617. ili 1618-1683.) bio je zanesen fantastičnom idejom ujedinjenja Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve, za što se poduzeo pripremiti kulturno-znanstveni teren.
Njegova ideja vodilja je bila: Slaveni tvore jednu etničku obitelj u kojoj samo Rusija nema stranog vladara. Stoga Rusi trebaju pomoći u oslobađanju svih Slavena, izlaže biograf Ivan Golub.
Protiv volje Crkve odlazi u Moskvu gdje se uspije nametnuti caru Alekseju, ali nakon sukoba cara i patrijarha 1661. biva 15 godina zatočen u Sibiru.
U Sibiru je napisao gramatiku općeslavenskog književnog jezika, temeljenu na staroslavenskom jeziku, u kojem je jezik njegova zavičaja imao vidno mjesto. Ondje je napisao i djelo "Političke dumi" ili "Politika", u kojem caru izlaže savjete o upravljanju carstvom i ideje o zadacima Ruskog Carstva za slavenski svijet. To njegovo djelo smatraju spomenikom ruske povijesne misli, koje daje ključ za proučavanje društvenih i gospodarskih problema u Rusiji 17. stoljeća. Zauzimao se za prevođenje Aristotelove Politike na ruski, ali nema dokaza da je to uspio.
O toj "zagonetnoj ličnosti 17. stoljeća" počinje se govoriti tek krajem 19. stoljeća.
Hrvatskom misionaru u Kapucinskoj crkvi u Varšavi podignuta je spomen-ploča na kojoj piše: "Juraj Križanić / 1618-1683 / kapelan i plemić hrvatski / prvi promicatelj / slavenskog jedinstva / vjernost ideji platio / 15-godišnjim izgnanstvom u Sibiru / u Poljskoj u dominikanskoj ćeliji našao / godine 1677 utočište. Poginuo / u bici pod Bečom / Društvo mladih Slavena / o 250 obljetnici smrti ovaj spomen postavlja".
(Hina) iluc vl
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati