32-godišnji Toni pola svog života proveo je pijan. Ovo je njegova priča

32-godišnji Toni pola svog života proveo je pijan. Ovo je njegova priča
Ilustracija: 123rf

PREVIŠE pijemo, previše pušimo, ne krećemo se i živimo tri godine kraće od prosjeka Europske unije. Rezultati su to posljednjeg izvješća o stanju zdravlja koje je Europska komisija objavila za svih 28 članica.

Media Servis donosi priču 32-godišnjeg Tonija koji je pola svog života proveo u alkoholiziranom stanju.  

Toni Kumer je sa svakodnevnim opijanjem počeo s 15 godina.  

"Ja sam to izabrao kao neki stil. Imao sam svoje društvo, ali mi nije bilo bitno jesam li u društvu ili sam. Bilo mi je bitno da se napijem. To mi je u glavi bilo fora, dolaziti na nastavu pijan i sl. Uglavnom, nisam tada računao na posljedice ni znao realne posljedice onoga što se zbivalo u pozadini", kazao je Toni.

Svaki dan osam piva i dvije litre vina

Riječ je bila o velikim količinama alkohola.

"Svaki dan sedam-osam piva i dvije litre vina. To su bili neki normativi", kaže. 

Toni je bio funkcionalni alkoholičar. Imao je posao, svoj obrt i prijatelje, ali zbog alkoholizma su se počeli javljati psihički problemi, depresija i suicidalne misli. To je bila i prekretnica.

"Kad sam se zadnji put pokušao ubiti, shvatio sam da nešto ne štima sa mnom. Roditelji su me odveli na psihijatriju u Pulu i tamo sam dobio savjet da se javim u Dnevnu bolnicu za alkoholizam i druge ovisnosti u Puli. Od kad ne pijem, vidim da više nemam pomisli o samoubojstvu. To je sve bio odraz moždanog oštećenja od silne količine alkohola", objašnjava Toni.

Preokret

Toni je danas potpredsjednik pulskog Kluba liječenih alkoholičara Stvaranje, koji ima 20-ak aktivnih korisnika. Ne pije već dvije godine, a liječenje možda ne bi bilo uspješno da se Toniju na pragu tridesetih godina nije dogodila prekretnica. Dobio je sina.

"Dobio sam novi smisao u životu. Više mi nije bio smisao kako se što bolje provesti i ići nekim svojim putem kao konj, samo ravno. Nisam želio biti takav uzor njemu. Polako sam dolazio k svijesti i uz nagovor žene sam odlučio poduzeti nešto", kaže.

"Ovisnik više nikada ne može kontrolirano piti"

Na liječenju alkoholičara u Općoj bolnici Varaždin radi psihijatrica Maja Vincek. Kaže kako alkoholičare na liječenje potiču članovi njihove obitelji, a to nije lak zadatak. Liječenje se provodi lijekovima i individualnim ili grupnim psihoterapijama, a rehabilitacija se nastavlja u klubovima liječenih alkoholičara. No pravog izlječenja nema.

"Alkoholizam je kronična bolest koja traje cijeli život. Možemo govoriti da je alkoholizam izlječiv samo ako je uspostavljena trajna apstinencija. Vrlo je važno znati da bez obzira na trajanje apstinencije, ovisnik o alkoholu više nikada ne može kontrolirano piti. Fenomen prve čaše vrlo brzo dovodi do recidiva bolesti, baš zbog gubitka kontrole", kaže psihijatrica.

U Hrvatskoj 250 tisuća osoba ima problem s prekomjernim pijenjem. Prije je na 10 muških alkoholičara išla jedna žena. Danas na 10 muških alkoholičara dolazi 3,6 žena. To se objašnjava većom izloženosti stresnim situacijama zbog prevelikog pritiska i očekivanja društva, što dovodi do tjeskobe i posezanja žena za alkoholom.

"Za žene je karakteristično da piju same, poskrivećki. Ovisnost razvijaju puno brže, oštećenje zdravlja im je teže, a više ih se i osuđuje", kaže.

Pušenje

Pušenje je ovisnost o kojoj se premalo priča i koju se marginalizira, istaknula je za Media Servis dr. Irena Rojnić Palavra iz Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu. U Hrvatskoj puši više od trećine odraslih, a slična situacija je i s adolescentima.

"Devet tisuća ljudi svake godine umire od bolesti koje su direktno povezane s pušenjem. Mislim da treba puno o tome govoriti. To nije nimalo banalna ovisnost, dapače, to je smrtonosna bolest", objašnjava.

Za trudnice postoji isto pravilo kao i za sve druge koji pokušavaju prestati pušiti. Učinite to naglo.

"Ljudi misle da je to veliki stres, ali nije. Naime, nikotin i sve te štetne tvari dižu tlak, dižu puls, rade stresan odgovor organizma, kako trudnici tako i djetetu. Također, onu krizu koju mama prolazi s prestankom pušenja proći će i dijete po rođenju", dodaje.

Ovisnost o igricama

U Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan u Zagrebu liječi se i nova dijagnoza - ovisnost o videoigrama. O bolesti se može pričati kada osoba više nema kontrolu nad igranjem, a to su uglavnom mladi muškarci. Psihijatri su primijetili da ovisnici o videoigrama osjećaju nervozu i napetost dok ne igraju, a videoigre su im zamjena za društvo i društvene kontakte. Liječenje se provodi u Dnevnoj bolnici, no ovisnici uče kako se zabaviti i izvan svijeta igrica.

"S našim sestrama odlaze na socioterapijska druženja, izlete, posjete muzejima, galerijama i sl. U programu imaju i psihoedukaciju, koju provode psihijatar, socijalni pedagog i psiholog. Pokušava im se ponuditi ono što mislimo da je važno, a to je trening životnih vještina", zaključuje na kraju Irena Rojnić Palavra.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara