34-GODIŠNJA Sanna Marin, nova finska premijerka iz Socijaldemokratske stranke, izazvala je senzaciju daleko izvan granica Finske kao trenutno najmlađi premijer ili predsjednik na svijetu.

Još je veću senzaciju izazvala njena vlada, formirana 10. prosinca, u kojoj su osim nje još četiri ministrice i liderice koalicijskih partnera: ministrica unutarnjih poslova i liderica Zelene stranke Maria Ohisalo (34), ministrica financija i liderica Stranke centra Katri Kulmuni (32), ministrica obrazovanja i liderica Lijevog saveza Li Andersson (32) i ministrica pravosuđa i liderica Stranke švedskog naroda Anne-Maje Henriksson (55). 

Marin je mlađa i od novozelandske premijerke Jacinde Ardern, koja je također privukla pažnju svijeta kad je 2017. bila došla na vlast. A 33-godišnji Sebastian Kurz je, podsjetimo, s čela austrijske vlade odstupio u svibnju i još uvijek nije formirao novu, iako će se očekuje da će u tome uspjeti.

>> Nova finska premijerka najmlađa je na svijetu. Sastavlja vladu s još četiri žene

"Odlično je što imamo ove mlade žene koje preuzimaju vodeće uloge"

A Marin je bila u središtu pažnje na sastanku Europskog vijeća prošlog tjedna, ističući se među sredovječnim muškim kolegama iz drugih država članica koji su je okruživali. 

Finska je, inače, prva zemlja na svijetu u kojoj je žena postala parlamentarna zastupnica, prije više od stotinu godina. U tom je razdoblju, doduše, imala samo dvije premijerke prije Marin, a obje su bile na vlasti oko godinu dana. No imala je i predsjednicu Tarju Halonen, koja je bila na vlasti čak 12 godina (od 2000. do 2012.), a čak 47% finskih parlamentarnih zastupnica trenutno su žene. 

"Ljudi kažu da je ovo najbolja stvar koja se dogodila međunarodnoj reputaciji Finske. Postoji osjećaj ponosa - barem među njenim pristašama i ljudima koji podržavaju njene koalicijske stranke", komentirao je za CNN Timo Miettinen, istraživač na odjelu za političke i ekonomske studije Sveučilišta u Helsinkiju. 

"Odlično je što imamo ove mlade žene koje preuzimaju vodeće uloge. Sanna Marin je iste dobi kao ja i zaista je veliki uzor za sve nas majke koje radimo", izrazila je zadovoljstvo i Susannna Mikkonene, zamjenica ravnatelja udruge Majke u biznisu za The Guardian.

Društveno progresivna, ekološki osviještena, aktivna na društvenim mrežama...

Marin je postavila presedan i kao prva osoba na čelu vlade koja dolazi iz takozvane dugine obitelji, odnosno iz obitelji s dvije majke.

Zbog njenih ljevičarskih stavova i zahtjeva za postizanjem ugljikove nulte stope radi zaustavljanja klimatskih promjena, povećanjem poreza za socijalnu državu i primanjem izbjeglica neki je politički komentatori već predstavljaju kao antipod, pa čak i protuotrov, autoritarnim i populističkim državnim liderima. 

Jedina izvršna funkcija koju je Marin prije premijerske imala bila je ona ministrice prometa i komunikacija, i to u razdoblju od samo šest mjeseci. Iz te je fotelje direktno prešla u onu premijersku. Prije toga je parlamentarna zastupnica bila četiri godine - dakle, u parlament je ušla s 30 godina - a predsjednica gradskog vijeća grada Tamperea tri godine prije toga. 

Estonski ministar joj se narugao da je bila "blagajnica"

No unatoč tome - ili baš zbog toga - mlada finska premijerka je privukla i negativnu pozornost. Mart Helme (70), estonski ministar unutarnjih poslova, krajnji desničar i ono što bi feministice nazvale "stari bijeli muškarac na poziciji moći", narugao se Marin kao bivšoj "blagajnici" koja je postala premijerka, a njenim ministricama kao "drugim uličnim aktivistima i neobrazovanim ljudima". 

Estonska vlada se zbog ovog uvredljivog komentara svog ministra na kraju morala ispričati, estonska oporba zatražila je njegovu ostavku, a ni Marin mu nije ostala dužna. 

"Izrazito sam ponosna na Finsku. Ovdje se dijete iz siromašne obitelji može obrazovati i postići svoje životne ciljeve. Blagajnica može čak postati i premijerka", odgovorila mu je Marin na Twitteru, poentirajući kako je njen uspjeh dokaz socijalne mobilnosti kojom se Finska može ponositi. 

Htjela bi radni tjedan skratiti na 24 sata

Marin je zaista neko vrijeme radila kao blagajnica, nakon što je diplomirala kao magistra administracije na Sveučilištu u Tampereu. To joj je bilo i manje-više jedino iskustvo u realnom sektoru. U politiku je pak ušla već s 20 godina, ulaskom u Socijaldemokratsku mladež.

Finska premijerka je u svakom slučaju dobra predstavnica svoje milenijske generacije: socijalno i ekonomski progresivna, ekološki osviještena i vrlo aktivna na društvenim mrežama - na Instagramu ima 70 tisuća pratitelja. Prije nego što je postala premijerka predložila je i skraćivanje radnog tjedna na samo 24 sata, ne obrazlažući kako bi izbjegla negativne ekonomske posljedice takvog drastičnog skraćenja broja radnih sati. 

Ali takav milenijski pristup politici već je izazvao negativne reakcije kad je ministrica financija Katri Kulmuni na Instagramu otvorila anketu oko vrlo ozbiljnog pitanja: treba li u Finsku vratiti žene koje su otamo otišle pridružiti se Islamskoj državi, a koje su sad u izbjegličkom kampu u Siriji, ili samo njihovu djecu?

Kulmuni se na kraju morala ispričati za ovaj gaf, koji je neke šokirao. "Ozbiljno Finska? Ovo je užasno, ako je istina... Država treba poštovati prava svojih građana u svim slučajevima, ne stavljati pitanja života i smrti o tim građanima na referendum na društvenim medijima. Što je sljedeće, javna vješanja na temelju glasnoće stadionskog navijanja?" zapitao se Andrew Stroehlein, europski medijski direktor Human Rights Watcha.