U DEMOKRACIJI građanski prosvjed nije smetnja radu institucija niti prijetnja stabilnosti. Prosvjed je ne samo opravdan, nego i prijeko potreban u situacijama kada građani zaključe da institucije ne rade dovoljno dobro. U slučaju ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću institucije su radile katastrofalno i postoji 37 milijuna razloga za sutrašnji prosvjed u Zagrebu, po jedan za svaki kilogram otpada.

Kada bi se ta količina materijala utovarila u šlepere nosivosti po 20 tona, trebalo bi ih približno 1850. Poredani bez razmaka činili bi kolonu dugu više od 30 kilometara. Tolika je masa otpada završila na istraženom dijelu industrijskog kompleksa u tri kilometra dugačkoj Bilajskoj ulici u Gospiću.

Galerija

37.000 tona otpada je teško i zamisliti. Prava brojka je značajno veća

Brojka od 37.000 tona nije konačna. Vještačenje je na istraženom dijelu procijenilo oko 33.000 tona zakopanog otpada na površini od oko 14.000 četvornih metara i prosječnoj dubini od tri metra te više od 4000 tona površinskih hrpa. Kada se tome pribroje približno 650 tona otpada u velikim vrećama i oko 6000 tona u objektima, trenutačna procjena Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost približava se 45.000 tona.

Vještačenje Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izrađeno po nalogu USKOK-a i objavljeno početkom kolovoza ove godine, ustanovilo je opasna svojstva na površinskim crnim hrpama i reprezentativnim uzorcima zakopanog otpada. Zbog heterogenosti materijala nije dokazano da je baš svaka od 37.000 tona opasna po ljude i okoliš.

No, riječ je o teško zamislivoj količini miješanog tehnogenog otpada, što znači da je materijal industrijskog podrijetla. U otpadu se nalaze ostaci obrade električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski i mineralni materijali te dijelovi medicinskog otpada.

Tri reprezentativna uzorka zakopanog otpada pokazala su enormne razine ekotoksičnosti. Vrijednosti pokazatelja HP14 iznosile su 254,8, 84,4 i 36,1, dok je granica za razvrstavanje otpada kao opasnog 25. Vještaci su zaključili i da dvije velike "crne hrpe" na površini imaju opasna svojstva te da ih treba tretirati kao opasan otpad.

Jezive brojke

Brojke iz tla još su jezivije. U pojedinim uzorcima pronađeno je do 9946 miligrama bakra po kilogramu tla, gotovo stotinu puta više od maksimalne koncentracije propisane za poljoprivredno zemljište.

Olova je bilo do 1051 miligram po kilogramu, oko deset puta više od odgovarajuće referentne vrijednosti, a antimona čak 317 miligrama. Prirodne koncentracije antimona u tlu obično se kreću između 0,3 i jednog miligrama po kilogramu.

Na površini od gotovo 1,8 hektara ili približno dva i pol nogometna igrališta u Bilajskoj ulici uklonjen je kompletan biljni pokrov. U kombinaciji s teškim kemijskim opterećenjem tla to je, prema spomenutom nalazu vještaka, izazvalo "degradaciju i nepovratno uništenje staništa".

U gradu od oko 11.000 stanovnika kamioni su, prema svjedočenjima građana, godinama dolazili gotovo svakodnevno, često i noću. To je relativno mala sredina u kojoj je teško, ako ne i nemoguće sakriti operaciju ovakvih razmjera.

Odlaganje otpada počelo i prije izdavanja dozvole

Za takvo nešto nisu dovoljni jedna noć, jedan kamion, jedna rupa u zemlji i jedan čovjek koji gleda na drugu stranu. Tko je znao što se događa, više nije retoričko pitanje, nego pitanje političke i moguće kaznene odgovornosti.

Službeno je sve počelo 10. listopada 2022. godine, kad je Ličko-senjska županija tvrtki Tipos Resurs, u vlasništvu bračnog para Josipa i Monike Šincek, izdala dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom na čestici 591/3 u kompleksu u Bilajskoj 50.

Dozvola ukinuta, a onda opet izdana

USKOK sumnja da je županijski službenik Jerko Kostelac, alfa i omega za sve poslove s otpadom u Lici, prilikom postupka sastavio neistinit zapisnik prema kojemu tamo nema zatečenog uskladištenog otpada, iako je ondje, prema sumnjama istražitelja, već bilo najmanje 5792 tone protupravno uskladištenog otpada na neuređenom prirodnom tlu.

Državni inspektorat zatražio je 6. svibnja 2024. hitno ukidanje te dozvole, nakon što su nadzori i analize pokazali ozbiljne nepravilnosti. Županija je ukinula dozvolu 3. lipnja 2024. Samo četiri mjeseca kasnije, ista županijska uprava izdala je istoj tvrtki novu dozvolu za postupanje s neopasnim otpadom, sada na čestici 599/4 na istoj adresi.

Otpad stizao iz Italije, Slovenije i Hrvatske, desetero uhićenih

USKOK sumnja da očevid za drugu dozvolu uopće nije obavljen, da je sastavljen neistinit zapisnik, odnosno da je sve provedeno suprotno upozorenjima Inspektorata. Druga dozvola ukinuta je u veljači 2025. Pet dana prije ukidanja te druge dozvole u priču je otvoreno ušao USKOK.

Policija je 13. veljače 2025. u Zagrebu, Varaždinu i Gospiću uhitila deset osoba, među njima Josipa i Moniku Šincek. Dan poslije USKOK je otvorio istragu protiv deset osoba i četiri tvrtke zbog sumnje na zločinačko udruženje, teško kazneno djelo protiv okoliša, krivotvorenje službene ili poslovne dokumentacije, utaju poreza ili carine i pranje novca.

Istražitelji sumnjaju da je Josip Šincek organizirao uvoz i dopremu miješanog plastičnog i drugog otpada iz Italije, Slovenije i Hrvatske te njegovo nezakonito odlaganje i zakapanje u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu.

Građani sve prijavljivali od 2022.

Istraga je zatim stigla i do same Ličko-senjske županije. U lipnju 2025. uhićen je tadašnji viši savjetnik za zaštitu okoliša Jerko Kostelac, kojega USKOK sumnjiči da je Šincekovoj tvrtki omogućio dobivanje dviju dozvola unatoč stvarnom stanju na terenu.

Prema široj rekonstrukciji događaja, odlaganje u Gospiću počelo je već krajem 2021. Građani tvrde da su već od 2022. fotografirali i prijavljivali kamione, neugodne mirise i sumnjive noćne dolaske. Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" još je u ožujku 2025. tražila da se zakopani otpad barem privremeno pokrije kako kiša ne bi prolazila kroz njega i povećavala rizik od ispiranja zagađenja.

Uklanjanje zakopanog otpada još nije ni ugovoreno

Izvođači za privremeno prekrivanje zakopanog otpada i zbrinjavanje oko 650 tona otpada iz velikih vreća odabrani su tek ovih dana, godinu i pol kasnije. Konačno uklanjanje približno 33.000 tona zakopanog otpada još nije ugovoreno i nema sumnje da će potrajati godinama.

"Vječne kemikalije" u podzemnoj vodi

Može li se šteta uopće sanirati? Iskopavanje oko 33.000 tona otpada i njegovo zbrinjavanje izvan Hrvatske, što je 13. kolovoza 2026. najavio potpredsjednik Vlade Branko Bačić, uklonilo bi glavni izvor onečišćenja. Ali to ne može vratiti ono što je već prodrlo u podzemlje.

Voda iz javnog vodovoda prema dosadašnjim službenim analizama jest zdravstveno ispravna. Istodobno, u podzemnoj vodi nizvodno od odlagališta pronađeni su PFAS-ovi. Riječ je o takozvanim vječnim kemikalijama: u prirodi se gotovo ne razgrađuju, lako putuju vodom i mogu se nakupljati u okolišu i ljudskom organizmu. Kada jednom prodru u podzemne vode, njihovo je uklanjanje iznimno teško i skupo, a posljedice onečišćenja mogu ostati generacijama.

Sabor pod kontrolom HDZ-a donio isprazne zaključke

Hrvatski sabor, u kojem većinu čine HDZ i žetončići, je 21. kolovoza prihvatio 11 zaključaka vladajuće većine. Vladu Andreja Plenkovića se njima poziva da u roku od 90 dana podnese izvješće o napretku sanacije, troškovima, rokovima, rezultatima praćenja okoliša, mogućim rizicima i idućim koracima. Traži se i kontinuirano praćenje vode, tla i zraka. Međutim, nije utvrđen rok za početak ni završetak cjelovite sanacije.

Sabor je istodobno odbio četiri zaključka predsjednika Zorana Milanovića. Njima se tražio trenutačan početak trajne sanacije, prvo izvješće Vlade u roku od 15 dana, nova izvješća svakih 30 dana, primitak predstavnika građana u roku od tri dana i hitan nadzor svih sumnjivih odlagališta u zemlji.

Zato inicijativa "Gospić je naš dom" traži hitnu i potpunu sanaciju, jasne i pravno obvezujuće rokove, trajno praćenje tla i podzemne vode te odgovornost cijelog institucionalnog lanca, uključujući ostavke onih koji su umanjivali problem ili nisu reagirali.

Gospićani više ne vjeruju institucijama

Ne može se reći da državne institucije danas ne rade ništa. Točno je, međutim, da su bile trome i nezainteresirane i počele ozbiljno reagirati tek nakon policijske akcije i javnog pritiska. Gospićani, ali i mnogi drugi sutra prosvjeduju u hrvatskoj metropoli zato što više ne vjeruju institucijama vlastite države.

Gospić nije priča samo o ljudima koji su ilegalno dovozili i zakapali otpad nego i o sustavu koji je dobivao prijave, provodio nadzore, uzimao uzorke, ukinuo jednu dozvolu pa istoj tvrtki odmah izdao drugu.

Plenković kaže da "prosvjed neće pomoći". Njemu sigurno neće

Deseci milijuna kilograma otpada gomilali su se godinama, a više od 12 mjeseci nakon uhićenja fizička sanacija još nije počela. Za diskreditiranje i miniranje prosvjeda, međutim, nije trebalo ni približno toliko vremena. 

Prvo je proglašen "antihrvatskim", da bi tri dana prije njegova održavanja premijer Andrej Plenković poručio da "nikakav prosvjed neće pomoći".

Njemu možda neće, ali Hrvatskoj bi mogao.